Ministarstvo kulture Crne Gore najavilo je da će podnijeti krivičnu prijavu protiv organizatora tradicionalne manifestacije koja okuplja etničke Albance i albansku dijasporu, održane na rijeci Cijevni u blizini Podgorice, zbog isticanja zastave Albanije bez nacionalne zastave Crne Gore, saopštili su zvaničnici u subotu.
Prijava ministarstva zbog kršenja Zakona o državnim simbolima uslijedila je nakon isticanja zastave Albanije tokom skupa održanog u četvrtak u Trgajama na rijeci Cijevni, koji je okupio Albance iz Crne Gore i dijaspore, uz prisustvo lokalnih albanskih političara i lidera kosovskog pokreta Samoopredjeljenje, Aljbina Kurtija.
”Kako je na tom skupu bio istaknut simbol susjedne države bez nacionalne zastave Crne Gore, u vezi sa pomenutim slučajem podnijećemo pred nadležnim organima prijavu protiv organizatora. Ističemo jos jednom da manifestacije kulture ne smiju da budu paravan za bilo kakav nacionalizam, niti za kršenje normi koje su jasno definisane pozitivno pravnim propisima Crne Gore” ,rekli su u ministarstvu i istakli da je multikonfesionalni i međuetnički sklad jedno od temeljnih bogatstava crnogorskog društva.
Ministarstvo je u reagovanju saopštilo da, uvažavajući prava svih građana Crne Gore da njeguju svoj kulturni i nacionalni identitet, ukazuje na nužnost poštovanja važećih zakonskih odredbi, kako bi u budućnosti slične reakcije bile izbjegnute.
“Jer zakoni Crne Gore moraju biti jednaki za sve njene građane”, poručili su iz ministarstva kulture.
Prošle nedjelje ministarstvo je najavilo, a Crnogorski pokret podnio krivičnu prijavu i protiv muzičara Vlada Georgijeva i Mitropolije crnogorsko-primorske - organizatora manifestacije “Trg od ćirilice” održane u Herceg Novom, tokom koje Georgijev, pored ostalog izveo i pjesme “Tamo daleko” i “Crna Gora i Srbija, to je jedna familija”.
“Cjelokupan auditorijum je bio u prilivi da vidi na koji se način krši čitav skup zakonskih odredbi i to na manifestaciji javnog karaktera”, rekli su iz resora koji vodi Aleksandar Bogdanović. “Isticanje simbola drugih država, skrnavljenje zvanične himne Crne Gore uz, u takvim prilikama, gotovo nezaobilazne političke i nacionalističke poruke, samo su neki od elemenata zbog kojih će Ministarstvo kulture protiv organizatora koncerta podnijeti prijavu pred nadležnim organima", ukazao je Bogdanović.
Zvaničnici su najavili da će svako kome manifestacija kulture bude paravan za nacionalističke poruke i kršenja zakona, odgovarati na način kako je to regulisano propisima ove države.
Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Genci Nimnbegu kaže da je, kako se izrazio,neprijatno iznenađen informacijom da će Ministarstvo kulture podnijeti prijavu protiv organizatora skupa na Cijevni, tokom kojeg je isticana zastava Albanije, bez državne zastave Crne Gore.
Nimanbegu je poručio da su Albanci autohotni na teritoriji Crne Gore i da po Ustavu imaju pravo na isticanje svojih nacionalnih simbola, prenijela je Antena M.
Isti radio prenio je izjavu predsjednika udruženja pravnika Branislava Radulovića, koji je rekao da svaka povreda državnih simbola mora podleći “krivično pravnoj ili nekoj drugoj odgovornosti”.
Analitičar Sergej Sekulović rekao je Glasu Amerike da su učestale pojave kulturnih manifestacija koje budu zloupotrijebljene u političke svrhe dokaz da crnogorska država nije integrisana i da postoje jake centifugalne sile čiji centri moći nisu u Podgorici.
“Nesporno je da Crna Gora, kao multietnička država, mora da štiti prava manjinskih naroda, ali nedavni primjeri pokazuju da su propisi kojima se silom zakona pokušava nametnuti poštovanje crnogorskih državnih simbola teško primjenjivi u praksi”, smatra Sekulović.
On je, takodje, ocijenio da ako postoji elemenata krivičnog djela ili prekršaja u dogadjajima u Herceg Novom i na Cijevni, prema svima treba postupati jednako.
“Medjutim, nikakva krivično-pravna represija neće riješiti ovaj problem”, rekao je i dodao da je “problem mnogo kompleksniji i može ga riješiti samo politika", smatra Sekuković.
Prema njegovim riječima, dio odgovornosti zaneintegrisanost crnogorske države snose lokalne vlasti, ali postoji i onaj dio priče koji je van njihove kontrole.
Predsjednik Upravnog odbora nevladinog Centra za monitoring, Zlatko Vujović, smatra da su dogadjaji u Herceg Novom i na Cijevni više bili u službi predizbornih kampanja u susjednim državama nego što predstavljaju ozbiljnu prijetnju za Crnu Goru.
“Kada vidite da skupu prisustvuje Aljbin Kurti, sa retorikom u kojoj priziva granice Velike Albanije, znate da se bliže izbori na Kosovu”, rekao je Vujović Glasu Amerike. “Tokom ljeta dolazi albanska dijaspora, kojioj se lokalni lideri dodvoravaju, računajući na njihovu finansijsku podršku", ukazuje on.
Vujović smatra da je veći problem što potpredsjednik Skupštine Genci Nimanbegu ne vidi problem u kršenju zakona kada na tim skupovima, pored zastave matičnih država manjinskih naroda, nema i crnogorske zastave i drugih simbola.
“Ipak, ne treba zaboraviti da se ‘velikoalbanska’ prijetnja u Crnoj Gori predimenzionira, budući da etnički Albanci čine pet posto stanovništva, koje se dodatno iseljava iz zemlje”, kaže Vujović. “Velikosrpska prijetnja je nešto drugačija, budući da se tu radi o otvorenim, sistematskim, teritorijalnim i kulturnim, pretenzijama na Crnu Goru", smatra Vujović.
On smatra da je primjer za to i ponašanje Srpske pravoslavne crkve, koja osporava pravo Crne Gore da dobije svoju nacionalnu autokefalnu pravoslavnu crkvu.
Crnogorsko zakonodavstvo dopušta manjinskim narodima upotrebu zastava njihovih matičnih država, pod uslovom da na istim mjestima bude istaknuta i zastava Crne Gore.
