Predstavnici crnogorskih političkih partija nisu uspjele da postignu dogovor o rješavanju političke krize izazvane zastojem u funkcionisanju izvršne i pravosudne vlasti, saopštila je u petak predsjednica Skupštine Danijela Đurović.
Đurović je ocijenila “žalosnim” to što političke partije “nijesu uspjele da nađu načina da idu naprijed u pravcu kompromisa i u pravcu rješavanja problematične i vrlo složene društvene krize u kojoj se nalazi Crna Gora”.
"Apelujem na sve političke subjekte da smognu snage i odgovornosti, kako bismo u narednom periodu došli do nekog rješenja koje bi vodilo u pravcu rješavanja Ustavnog suda, a onda i ostalih pitanja koja opterećuju crnogorsku javnost”, rekla je Đurović i dodala da je spremna da organizuje novi sastanak ako postoji volja za dogovorom.
Prema njenim riječima, na sastanku su od strane vlasti napravljeni “određeni pomaci” i kompromisni predlozi, ali da je “najtvrđe stavove” na današnjem sastanku imala opozicija.
Đurović je rekla da je stav DPS-a predočen kroz govor predsjednika te partije Mila Đukanovića, koji je tražio povlačenje Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predjedniku, izbor sudija Ustavnog suda i određivanje datuma parlamentarnih izbora.
“Vrlo jasan i tvrd stav u tom dijelu, ali redosljed tih zahtjeva je sporan ostalim predstavnicima partija, i tu smo zapeli. Sa strane vlasti predočeno je da treba prioritet dati Ustavnom sudu, pa ostalim pitanjima i ne vidim da iko bježi oko bilo kog pitanja, naročito oko održavanja izbora”, rekla je Đurović.
Poslanica Demokratskog fronta, Maja Vukićević, rekla je da su kolege iz opozicije "bile tvrde da neće glasati za sudije" i dodala da to DPS i partneri rade svjesno.
"Moj utisak je da svjesno opozicija blokira izbor sudija jer im odgovara ovakvo stanje”, rekla je Vukićević i dodala da se bez izbora sudija Ustavnog suda ne mogu proglasiti ni rezultati lokalnih izbora".
Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić rekao je nakon sastanka da „sve počinje i završava sa Ustavnim sudom“, te da je to put ka rješenju svih otvorenih pitanja.
“Jer, ako bismo svi pokazali odgovornost, on bi mogao odgovori na pitanja da li je zakon o predsjedniku neustavan, da li je predsjednik prekršio ustav, odlučio bi o rezultatima lokalnih izbora“, naveo je Bečić.
On je rekao da će naredni dani dati odgovore na sva pitanja, te da nije čuo da iko osporava kandidate za sudije, već da dobijaju pohvale i priznanja.
„Imamo kandidate za sudije Ustavnog suda koji nijesu ni naši ni njihovi. To je bogatstvo Crne Gore“, kazao je Bečić.
Lider DEMOS-a Miodrag Lekić, čiju je nominaciju za mandatara odbio Đukanović, rekao je da na sastanku nije bilo napretka, te da opozicija nije bila spremna za kompromis oko izbora sudija Ustavnog suda.
Lekić je naglasio da na današnjem sastanku od opozicije nisu dobili odgovor da li su im prihvatljivi kandidati za sudije i dodao da za ovakvo stanje neko treba da snosi odgovornost.
“Očigledno je u pitanju politička strategija - što manje institucija, to veća proizvodnja haosa, i šef države koji je proizveo ovo rješenje”, rekao je Lekić.
Lider opozicionih Socijaldemokrata Damir Šehović rekao je da ukoliko parlamentarna većina ne odustane od izmjena Zakona o predsjedniku, ne samo da neće biti dijaloga, već će biti pokrenuto pitanje daljeg boravka opozicije u institucijama sistema.
“Ukoliko se to desi, nastaviće se sa vaninstitucionalnom borbom, a parlamentarna većina će snositi odgovornost”, rekao je Šehović.
On je pozvao većinu da ne doprinosi produbljivanju nepovjerenja koje postoji na političkoj sceni Crne Gore insistiranjem na stavljanju nedavno izmijenjenog Zakona o predsjedniku u pravni promet.
Predsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević, smatra da je na sastanku postignut “pomak”, ali da kod predsjednice parlamenta nema dovoljno kapaciteta da vodi dijalog. Konjević je rekao da je predložio da se sudije izaberu nakon 28. novembra kada bi o njima trebalo da se glasa, a da se do tada ne donose akti koji bi mogli biti predmet mišljenja Ustavnog suda.
"Nema drugog rješenja do vanrednih izbora, a za to je potreban dijalog o Ustavnom sudu i izbornim uslovima", naglasio je Konjević.
Sastanku su prisustvovali lideri i predstavnici DF-a, URA-e, DPS-a, Demokrata, SNP-a, SDP-a, Socijaldemokrata, Demosa, partija koje predstavljaju manjine i nekoliko manjih paralementarnih stranaka.
Kriza vlasti kulminirala je nakon što je tijesna parlamentarna većina izglasala izmjene Zakona o predsjedniku koje u opoziciji smatraju neustavnim prenosom nadležnosti imenovanja mandatara za sastav Vlade sa predsjednika države na Skupštinu.
Političku i institucionalnu krizu pogoršava i neuspjeh dogovora za izbor nedostajućih sudija Ustavnog suda, čije nefunkcionisanje blokira put zemlje ka članstvu u EU.
Đukanović: Ako ponovo usvoje zakon, uložiću pritužbu Evropskom sudu u Strazburu
Predsjednik Crne Gore najavio je da će, ako parlamentarna većina ponovo usvoji izmjene Zakona o predsjedniku, uložiti pritužbu Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
"Računajući na nefunkcionalnost Ustavnog suda napravio sam iskorak ka Venecijanskoj komisiji. Moguće je napraviti iskorak i ka sudu u Strazburu”, rekao je crnogorski predsjednik.
Prema njegovim riječima, “ne treba obavještavati one koji su nasrnuli na Ustav šta će biti moji potezi”.
“Treba prvo da vidimo dokle ide njihova neodgovornost", rekao je Đukanović i podsjetio da se ranije obratio Venecijanskoj komisiji za mišljenje o ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku.
