Poslanik Evropskog parlamenta Vladimir Bilčik rekao je u petak da je veoma zabrinut za situaciju u Crnoj Gori, da „postoji bojazan da su temelji demokratskih institucija u Crnoj Gori dovedeni u pitanje, da su uzdrmani“.
Na pitanje novinara kako komentariše nedavno usvojene izmjene Zakona o predsjedniku, Bilčik je kazao da se “odgovori na ta pitanja moraju pronaći u Crnoj Gori” i naglasio da “Evropa veoma pažljivo posmatra ono što se dešava u Crnoj Gori”.
“Evropa iskazuje bojazan. Kada kažemo da iskazujemo bojazan to znači da je situacija veoma, veoma ozbiljna. Postoji bojazan kod nas da temelji demokratskih institucija u Crnoj Gori su dovedeni u pitanje, da su uzdrmani, zato što vidimo institucionalnu krizu, pravnu krizu, ustavnu krizu, ekonomsku krizu” , kazao je Bilčik, odgovarajući na pitanja novinara u Skupštini Crne Gore.
Bilčik je kazao da Crna Gora mora pronaći odgovore “unutar granica Ustava, koliko god da je on nesavršen”.
“Moraju se pronaći u okvirima kulture dijaloga, kulture kompromisa i kulture međusobnog razumijevanja”, rekao je Bilčik, poručujući da je EU angažovana.
“Imamo dijalog, spremni smo i dalje da učestvujemo na bilo koji način koji može biti od pomoći, ali to mora biti veoma neposredno i precizno”, rekao je Bilčik, naglašavajući da se odluke moraju brzo donijeti.
Evropski parlamentarac je ukazao i da “Crna Gora nema legitimnu vladu”.
”Ta vlada je izgubila legitimitet. Nema povjerenja u vladu, to je tehnička vlada nije politička. Potrebna je politička vlada. Postoje samo dva načina da je imamo, bilo kroz većinu u Skupštini ili kroz nove izbore. Iskreno, gledajući broj pokušaja koje smo vidjeli u Skupštini, ja sam ubijeđen, a nijesam ni jedini, da ovo mora biti staza ka novim izborima, što prije moguće, na osnovu odluka koje će dovesti do funkcionisanja Ustavnog suda, a zatim i do sporazuma o tome kako će se vanredni izbori održati u okviru granica zakona i Ustava i na osnovu dijaloga i kompromisa”, rekao je Bilčik.
Bilčik je, takođe, kazao da je posmatrao diskusiju tokom donošenje izmjena Zakona o predsjedniku države, te da je ono što je, kako navodi, čuo od nekih političara, da “zaista prepoznaju da postoje problem i pitanja vezano za njegovu ustavnost”.
“Zaista onda svi treba da postavimo pitanje ustavnosti toga”, kazao je Bilčik i naglasio da je Crnoj Gori potrebna odgovorna politika, u okviru granica Ustava i zakona”.
“Ono što smo gledali prethodnih više dana je sasvim suprotno. Zato apelujem na sve da rade, da sarađuju. Ne želim da ukažem prstom, niti je to moja uloga, ja sam ovdje gost. Samo želim da kažem da je ovo mnogo važnije od pojedine političke stranke. Crna Gora nam treba u Evropi, da bude sa nama, da bude jedan od pravih kandidata u procesu pristupanja, zato štoi su ovo teška vremena za sve nas u Evropi i sve snage se udružuju”, kazao je Bilčik i naglasio da “Evropa u Crnoj Gori ne može da se izgradi spolja , već iznutra”.
Bilčik je govoreći na sjednici "Skupštine građana" u crnogorskom parlamentu kazao da je Crna Gora izabrala put ka EU, ali da će se, kako je kazao, to dogoditi kroz naporan rad. U vezi sa tim poručuje da je Crnoj Gori potreban dijalog, ali dijalog koji mora da dovede do određenih odluka.
Poslanik Evropskog parlamenta je, takođe, rekao da je “važno imati Skupštinu koja je zainteresovana za mišljenje građana, a ne samo za sebe”. On je poručio da je Crnoj Gori neophodan funkiconalan Ustavni sud.
“Želim da pronađete izlaz, da Vlada i ustavni sud dobiju legitimne temelje. Od onih koji vjeruju u evropsku budućnost želimo da čujemo da su voljni da urade sve kako bi svi mogli da kažemo: Živjela, evropska i demokratska Crna Gora", zakllučio je Bilčik.
Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović kazala je da “ukoliko postoji nedoumica u vezi sa zakonitošću bilo čega, jedina relevatna institucija za to je Ustavni sud”.
Ona je pozvala predstavnike svih parlamentarnih partija da “vrlo brzo u Skupštini izglasaju relevatan broj sudija Ustavnog suda i da on postane funkcionalan”.
Ona je, takođe, podsjetila da je Zakon o predsjedniku poslat predsjedniku države Milu Đukanoviću na proglašenje.
“Vidjećemo njegovu sudbinu u narednom periodu i nakon toga ćemo vidjeti kakve će biti pozicije. Smatram da je pitanje političkog dijaloga uvijek neophodno i sada i u ovom trenutku možda najaktuelnije. U tom pravcu treba posmatrati i domen koji se odnosi i na sudbinu ovog Zakona u narednom periodu, ali i mnogo važnije je pitanje izlaska iz ukupne političke krize koje treba da donese odgovore na pitanja kada je potrebno realizovati vanredne parlamentarne izbore, kada i u kom trenutku treba donijeti odluku da li i na koji način idemo sa 44. vladom…”, kazala je Đurović.
Politička i institucionalna kriza
Politička i institucionalna kriza u Crnoj Gori dodatno je pojačana nako što je Skupština Crne Gore, početkom novembra, usvojila izmjene Zakona o predsjedniku države, kojim je predviđeno da crnogorski predsjednik u roku 30 dana od izglasavanja nepovjerenja Vladi predloži mandatara, a u suprotnom će se za mandatara smatrati kandidat koji ima podršku većine ukupnog broja poslanika.
Na taj način usvojeni predlog izmjena Zakona o predsjedniku države, koji je predložio Demokratski front, omogućava kandidatu tijesne većine od 41 poslanika, Miodragu Lekiću, da formira novu crnogorsku vladu.
Za izmjene Zakona o predsjedniku su, osim predlagača poslanika DF-a, glasali poslanici Socijalističke narodne partije, Demokratske Crne Gore, Građanskog pokreta URA, Ujedinjene i Prave Crne Gore. Iz DPS-a, SDP, SD i LP su poručili da predložene izmjene zakona predstavljaju kršenje Ustava Crne Gore.
Predlog DF-a za izmjenu Zakona o predsjedniku Crne Gore uslijedio je nakon što je crnogorski predsjednik, nakon što je njegova DPS otkazala podršku manjinskoj Vladi Dritana Abazovića, u septembru odbio da povjeri mandat za sastav Vlade lideru Demosa Lekiću.
Đukanović je svoju odluku tada obrazložio tvrdnjom da “nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira vladu”, kao i da se oni koji su predložili Lekića nisu odazvali konsultacijama, ni formalno dostavili potpise podrške.
Nakon usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku države, za koje su pravnici i NVO sektor ocijenili da su neustavne, političkim akterima u Crnoj Goru upućeni su brojni apeli na smirivanje odnosa i dijalog.
