Linkovi

Akademici CANU o obrazovnom sistemu: Političko zapošljavanje i nepismeni kadar, gradivo neprijemčivo i za IQ 150, produktivnost - nula!


ILUSTRACIJA - Učenik hvata beleške na času fizike u Vašingtonu, 7. februara 2014. (Foto: AP)
ILUSTRACIJA - Učenik hvata beleške na času fizike u Vašingtonu, 7. februara 2014. (Foto: AP)

Akademici Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Slobodan Backović i Momir Đurović u četvrtak su oštro kritikovali obrazovnu politiku u zemlji, poručujući da je političko zapošljavanje dovelo do urušavanja obrazovnog sistema, kao i da toliku količinu školskog gradiva ne može da apsorbuje odrasla osoba sa koeficijentom inteligencije od 140 do 150.

Akademik CANU i nekadašnji ministar prosvjete Slobodan Backović, koji je analizirao obrazovni sistem u posljednjih 12 godina, konstatovao je da je “urušen”, a da je njegov ključni problem duboka politizovanost, gdje ministri biraju direktore, a politička obojenost se dalje prenosi postavljanjem spornog kadra u školama.

Backović je, na naučnoj tribini u CANU u Podgorici, poručio da “dobre države ne može biti bez dobrog obrazovanja”, kritikujući “što se nakon dolaska svakog ministra prosvjete dešava gubitak institucionalnog pamćenja”.

“Ponašaju se kao da prethodno ništa nije urađeno i onda na brzinu, da bi nešto uradili u toku mandata, donose promjene”, smatra Backović i ističe da takve odluke, kroz izmjene zakona, proističu bez ozbiljnih analiza i istraživanja, zbog čega se bilježe katastrofalne posljedice.

Backović, koji je na trenutak prekinuo izlaganje da bi konstatovao izlazak iz sale predstavnika Ministarstva prosvjete, rekao je da Ispitni centar analizira rezultate testiranja i završnih ispita poslije devetog razreda i da to šalje Ministarstvu, ali da misli da “tamo to niko ne čita, niti se na osnovu toga donose programi”.

Urušavanje obrazovnog sistema je, prema riječima akademika Backovića, počelo 2009. godine, kada se kroz izmjene zakona uvela centralizacija, odnosno direktore škola je počeo da bira ministar.

On je iznio podatke koji pokazuju da je 2010. godine u obrazovanju bilo 12.282 zaposlena, 2021. ih je 14.212, a na početku 2022. 16.007, a u septembru već 16.489, navodeći da se broj zaposlenih povećavao pred izbore.

“Direktor je dobijao instrukcije od šefice kabineta kog će da zaposli, kad je meni sa strane to poznato. Poslije zadnjih izbora u Nikšiću nema popadije koja nije zaposlena u školi”, rekao je Backović.

Prema njegovim riječima, kroz izmjene zakona 2021. godine smjenom direktora u školama navodno je trebalo da se uradi depolitizacija, ali da je postavljen podoban, partijski kadar.

“Napravljena je klerikalizacija i većina postavljenih direktora povezana je sa SPC, čak i zaposleni u Ministarstvu”, rekao je Backović.

Akademik Backović smatra da je nenastavni kadar bio ventil za nekontrolisano zapošljavanje, navodeći da je pitanje jesu li zaposleni nastavnici sposobni za rad za djecom.

“Ovi koji ulaze u učionicu, ima ih što se pismenosti tiče da nijesu baš najbolji. Možda da se uvede neko testiranje”, predložio je akademik.

Backović je kritikovao odluku da se đacima daju besplatni udžbenici, navodeći da bi bilo racionalnije rentirati ih, jer jedan udžbenik može da traje tri godine.

“Jedan udžbenik može da traje tri godine. Ovo podrazumijeva stabilan sistem. Daje se svake godine 4,5 miliona. To je bačen novac u vjetar”, kazao je Backović.

On je takođe upozorio da se vraćanjem vanrednih učenika u formalni sistem obrazovanja vratila korupcija, ističući da ne postoji evropska praksa da kada neko u srednjoj izgubi status učenika da se vrati u formalni sistem obrazovanja.

Prema njegovim riječima, “bilo je dovoljno da se plati i završi se školska godina”.

“Žalimo se na diplome koje se kupuju u Novom Pazaru, Tutinu. Ovo su kupljene diplome, prvo ovo da riješimo”, rekao je, pored ostalog, Backović.

Đurović: Školsko gradivo ne može apsorbovati osoba sa IQ-om 150, funkcionalnost ravna nuli

Akademik CANU Momir Đurović rekao je da djeca u školama ne mogu da prate “komplikovano i teško gradivo”, navodeći da je o tome nedavno pisao ministru prosvjete Miomiru Vojinoviću, ali da nije dobio nikakav odgovor.

Đurović je upozorio da “količinu gradiva koja je napravljena u programima nemoguće da apsolvira neko ko ima koeficijent inteligencije 140 -150, a ne dijete”, kritukujući veliki broj predmeta u školama, zbog čega djeca idu na privatne časove, što smatra “užasno lošim”.

“Da vidite matematiku za prvi razred gimnazije. Morao sam neke stvari da čitam po deset puta. Da li treba smijeniti od ministra pa dalje?“, upitao je Djurović i nastavio:

“Normalno, kada djeca završe školu – produktivnost nula. Na takmičenjima su na posljednjim mjestima”.

Đurović smatra da planovi i programi nijesu prilagođeni evropskim, navodeći da su to učinile i neke afričke zemlje, poput Nigerije, koje se sada porede sa evropskim zemljama, jer su kopirali dobre obrazovne sisteme.

“Zašto to mi ne bismo uradili? Nemate nigdje devetogodišnje osnovno obrazovanje sem u Crnoj Gori”, rekao je Djurović i upozorio da se pojedini nastavnici ,,iživljavaju“ nad djecom, te da djeca uče šest sati kada dođu iz škole, a u školi provode manje vremena od svojih vršnjaka u evropskim školama.

XS
SM
MD
LG