Podgorička NVO "Centar za građansko obrazovanje" (CGO) saopštila je u četvrtak da njihovo istraživanje javnog mnjenja o percepciji ratnih zločina ukazuje da dvije trećine crnogorskih građana smatra da je u Srebrenici počinjen genocid, dok se “51 odsto ne slaže sa stavom ministra pravde Vladimira Leposavića da je spreman da prizna Srebrenički genocid kad se to nedvosmisleno utvrdi”.
„Dominantna većina građana i građanki Crne Gore navodi da zna šta se dogodilo u Srebrenici 1995. godine (86%), a dvije trećine njih to definiše kao genocid, dok ostali smatraju da je u pitanju veliki ratni zločin, ali da nije bio genocid, ili da je bio rat u kojem su stradali ljudi na svim stranama, a ima i onih koji cijene da je u pitanju namještaljka stranih sila i podvala srpskom narodu”, saopštili su iz te NVO.
Prema istraživanju CGO o znanju i percepciji građana o pitanjima ratnih zločina i tranzicione pravde, 51 odsto ispitanih se ne slaže sa stavom ministra pravde Vladimira Leposavića da je "spreman da prizna da je u Srebrenici počinjen genocid kada se to nedvosmisleno potvrdi".
Savjetnik u CGO Miloš Vukanović rekao je na konferenciji za medije povodom predstavljanja rezultata istraživanja da “se sa stavom ministra Leposavića ne slaže više od polovine građana i građanki, što bi trebalo biti instruktivno i političkim donosiocima odluka, a i samom Leposaviću”.
Komentarišući javne nastupe zvaničnika kojim se negira ili relativizuje genocid u Srebrenici, savjetnik u CGO Miloš Vukanović rekao je da “ovakvi nastupi kakve smo imali do sada apsolutno ne pomažu niti trenutnoj vlasti, niti crnogorskom međunarodnom ugledu".
“Bilježi se rast onih koji su čuli za napad na Dubrovnik, odnosno sad je to 89% u odnosu 75% iz ranijeg istraživanja. Među onima koji znaju za napad na Dubrovnik, blizu dvije trećine (65%) smatra da ta akcija nije bila opravdana. Većina i dalje ne zna za broj poginulih crnogorskih građana tokom napada na Dubrovnik, što je posljedica i sistemskog potiranja tog pitanja”, kazao je Vukanović.
Polovina građana i građanki Crne Gore smatraju da je na prostoru Crne Gore bilo ratnih zločina, što je takođe više nego prošle godine, a kao zločine za koje su čuli spontano najčešće navode Bukovicu i Pljevlja, Štrpce, NATO bombardovanje, i Kaluđerski laz.
„Za akciju 'Oluja', takođe, velika je većina naših građana i građanki čula (86%), a tri četvrtine njih se slaže sa presudom Haškog tribunala da je u pitanju „udruženi zločinački poduhvat“. Indikativno je da polovina ispitanika nije čula za slučaj 'Lora', ali treba konstatovati da taj broj raste u odnosu na prethodno istraživanje. Od onih koji su upoznati sa slučajem 'Lora', 30% smatra da su žrtve bili Srbi, petina navodi vojnike i rezerviste JNA, a svega 14% ističe da su žrtve bili Crnogorci“, rekao je.
Vukanović navodi da „skoro svi građani i građanke (94%) znaju za NATO intervenciju na SRJ 1999. godine, ali i dalje ne znaju da navedu tačan broj žrtava, odnosno svega nešto više od petine navodi da je bilo do devet žrtava, dok su ostale procjene veće“.
Programski direktor CGO Petar Đukanović ukazao je da “više od polovine građana i građanki (55%) smatra da se Crna Gora nije suočila sa ratnom prošlošću iz 90-tih, dok je trećina suprotnog stave”, dok proces suočavanja s prošlošću podržava 61 odsto građana, nasuprot jednoj četvrtini koja se protivi tom procesu.
„Zabrinjavajući je podatak da svega trećina građana i građanki smatra da crnogorsko pravosuđe ima kapacitet da procesuira ratne zločine, uz značajan rast tog nepovjerenja u pravosuđe”, navodi CGO i dodaje da “polovina ispitanika i ne zna da li je neko od crnogorskih građana optužen za ratne zločine u Crnoj Gori, a preko polovine ni da se crnogorsko tužilaštvo bavi istraživanjem ratnih zločina, niti da je bilo suđenja za ratne zločine”.
Đukanović je naveo da su među trećinom onih koji znaju da je bilo suđenja za ratne zločine, najprepoznatljiviji slučajevi otmice putnika iz voza u Štrpcima i logor Morinj.
On navodi da blizu tri petine građana podržava izručenje crnogorskih državljana drugim državama u slučajevima suđenja za ratne zločine počinjene tokom devedesetih.
Prema istom istraživanju, 84 odsto građana smatra da svaki građanin Crne Gore koji je počinio ratni zločin mora biti sankcionisan s obzirom da ratni zločini ne zastarijevaju.
"Blizu dvije trećine građana, 63 odsto, mišljenja je da u Crnoj Gori i dalje postoje ideologije i politike koje su dovele do ratnih sukoba i zločina počinjenih tokom devedesetih godina", istakao je Vukanović.
Prema njegovim riječima, građani smatraju da se društveni subjekti i političke partije ne zalažu za tranzicionu pravdu i suočavanje s prošlošću, te da se prije svega to odnosi na sudstvo, tužilaštvo, policiju, opoziciju i predsjednika Crne Gore.
"Građani, njih 37 odsto, najviše izdvajaju nevladine organizacije kao društvene subjekte koji se zalažu za tranzicionu pravdu i suočavanje s prošlošću, a 35 odsto, možda iznenađujuće, vjerske zajednice", naveo je Vukanović.
Građani su podijeljenog mišljenja kada je u pitanju ocjena zalaganja političkih partija i koalicija “Crno na bijelo” i “Mir je naša nacija”, najveći broj ispitanika smatra da se za tranzicionu pravdu i suočavanje s prošlošću najviše bore predstavnici Bošnjačke stranke, dok su ostale partije ocijenjene negativno.
Istraživanje je sprovedeno u sklopu projekta "Suočavanje s prošlošću za budućnost" koji CGO sprovodi uz finansijsku podrške Vlade SAD, kroz Biro američkog Stejt departmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona (INL).
Početkom sljedeće nedjelje, parlament će raspravljati o inicijativi premijera Zdravka Krivokapića da se smijeni Leposavić, koja je uslijedila nakon brojnih kritika i upozorenja od strane zapadnih vlada i organizacija za zaštitu ljudskih prava.
