Predstavnici političkih grupacija koje su činile parlamentarnu većinu posle izbora 2020. nisu dogovorili ko će biti mandatar za sastav nove Vlade Crne Gore ni na večerašnjem sastanku.
Premijer u tehničkom mandatu i predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović kazao je u srijedu veče, nakon drugog dijela današnjeg, petog po redu sastanka da "niko nije iznio negativan stav u odnosu na kandidaturu Miodraga Lekića”.
“Pomenuti su i drugi kandidati, bilo je različitih interpretacija", kazao je Abazović novinarima nakon sastanka.
On je, takođe, rekao da "Dritanova fotelja nije prepreka".
“Pošteno smo iznijeli zahtjeve uz kolege iz DF-a. Da li su prihvatljivi drugim, osjetili smo da nisu. Odrekli smo se mjesta premijera", naveo je Abazović.
Your browser doesn’t support HTML5
Abazović i Bečić o pregovorima o formiranju vlade
“URA traži da pokrivamo sektor bezbjednosti i da sa SNP-om i manjinama imamo kontinuitet u vladi, da ministri koji sada obavljaju dužnosti ostanu. Jedini smo otvorili karte. DF je kazao da i njima pripada sektor bezbjednosti. Demokrate se nijesu izjašnjavale o tome. Nemamo ništa protiv rješenja da mandatar bude Miodrag Lekić. Moramo ovo da završimo, ili imamo ili nemamo dogovor”, rekao je Abazović.
Predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić kazao je, nakon večerašnjeg sastanka, da je “Građanski pokret URA napravio korak nazad u pregovorima”
“Nakon što smo prihvatili da odustanemo od svog principa i prihvatimo Lekića za mandatara i nakon što je konstatovano da su svi prisutni prihvatili Lekića, opet se desio korak unazad kolega iz URE, onih koji su prethodno rekli da nemaju ništa protiv Lekića. Nakon što smo mi prihvatili Lekića, URA je kazala da je njihova podrška uslovna i da treba da se dogovori sastav vlade. Prvo se traži apsolutna većina, sektor bezbjednosti i štancuju se nova uslovljavanja. Mi koji smo pojedinačno najjača partija nismo tražili mjesto premijera, ni Skupštine niti smo tražili bilo kakav monopol u vladi”, kazao je Bečić.
Prema njegovim riječima “većina je negativno reagovala na maksimalističke zahtjeve URE.
Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić kazao je da “dogovor mora biti postignut”.
“Čuli ste stav Abazovića da želi sektor bezbjednosti i kontrolni paket, kako se to zove ako ne uslovljavanje. Tražili smo danas da stavimo potpise da Lekić bude mandatar, kolege iz URE su kazale da može, ali da se dogovormo koliko će ko imati ministarstava”, naveo je Milačić nakon sastanka.
On je pozvao ostale kolege da “sjutra stave na papir potpise i da Lekiću daju mandat”.
“Pozdravljam ustupak Abazovića da ne bude ultimativan po pitanju svoje pozicije. Ali nije dobro da URA, SNP i CIVIS traže kontrolni paket u vladi. Opet imamo stav da su važnije fotelje od mandatara. Prestanimo sa maksimalizmom”, rekao je Milačić.
Mandić: Visok stepen saglasnosti da Miodrag Lekić bude mandatar
Jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić rekao je u srijedu da je "Miodrag Lekić iz Demos-a čovjek o kojem su razgovarali kao budućem mandataru", kao i da imaju "visok stepen saglasnosti po tom pitanju".
Jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić govori na konferenciji za štampu, u Podgorici, 14. septembra 2022.
"Koalicija koja je pobijedila na parlamentarnim izborima 2020. danas je napravila jedan veliki iskorak. Imamo veliki stepen saglasnosti u vezi sa budućim mandatarom. Nastavljamo večeras razgovore, jer smo uspostavili princip da ništa nije dogovoreno dok se sve ne dogovori. Danas je gospodin Miodrag Lekić čovjek o kojem se razgovaralo i raspravljalo kao budućem mandataru Crne Gore. Imali smo vrlo, vrlo, visok stepen saglasnosti, nisam registrovao nekoga ko je bio protiv toga. Ali imamo i dogovor za program vlade, posebno za izbor rukovodstva skupštine", rekao je Mandić novinarima nakon sastanka i naglasio da "idu u dobrom smjeru", kada je posrijedi dogovor o budućoj Vladi.
Ne propustite: SAD: Rusija tajno finansirala DF u Crnoj Gori i Dodika u BiHParlamentarna većina koja je formirana nakon izbora 2020. već je održala četiri sastanka, ali do danas nije postigla dogovor o formiranju nove vlade i izboru skupštinskog rukovodstva.
Uoči današnjeg sastanka predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić je poručio da će ta stranka "prihvatiti bilo koju stranačku ili nestranačku kandidatkinju ili kandidata za mandatara, koji ne dolazi iz stranaka ili iz reda pojedinaca koje su imale saradnju sa DPS u smislu izbora 43. Vlade Crne Gore".
Pregovori partija većine od avgusta 2020. Trebalo bi da budu okončani prije 19. septembra, kada ističe zakonski rok u kome predsjednik Crne Gore Milo Đukanović treba da predloži novog mandatara.
Partije većine koje su nakon izbora 2020. podržavale Vladu Zdravka Krivokapića, stupile su u pregovore o novoj vladi, nakon što su partije okupljene oko Demokratske partije socijalista predsjednika Mila Đukanovića oborile manjinsku Vladu Dritana Abazovića zbog potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC.