Linkovi

Američki hirurzi presadili genetski modifikovano svinjsko srce čoveku


Članovi hirurškog tima pokazuju svinjsko srce spremno za transplantaciju na pacijenta Dejvida Beneta u Baltimoru, 7. januara 2022. Foto: Medicinski fakultet Univerziteta Merilend
Članovi hirurškog tima pokazuju svinjsko srce spremno za transplantaciju na pacijenta Dejvida Beneta u Baltimoru, 7. januara 2022. Foto: Medicinski fakultet Univerziteta Merilend

Hirurzi u Merilendu presadili su svinjsko srce pacijentu u poslednjem pokušaju da mu spasu život, što je prva takva transplantacija u istoriji. Bolnica je saopštila da se pacijent oseća dobro tri dana posle krajnje eksperimentalne operacije.

Dok je prerano reći da li će operacija biti uspešna, ona je veliki korak u višedecenijskim naučnim razmatranjima da li je moguće koristiti životinjske organe u transplantacijama. Lekari u Medicinskom centru Univerziteta Merilend kažu da je transplantacija pokazala da srce genetski modifikovane životinje može da funkcioniše u ljudskom telu a da ne bude odmah odbačeno.

Pacijent, 57-godišnji Dejvid Benet, znao je da nema garancija da će eksperiment uspeti, ali nije bio kandidat za transplantaciju ljudskog srca.

"Izbor je bio - smrt ili ova transplantacija. Želeo sam da živim. Znao sam da su šanse za uspeh male, ali nisam imao drugog izbora", rekao je Benet dan pre operacije, kako je preneo Medicinski fakultet Univerziteta Merilend.

Dr. Bartli Grifit snima selfi sa pacijentom Dejvidom Benetom u Baltimoru u januaru 2022. Foto: Škola medicine Univerziteta Merilend
Dr. Bartli Grifit snima selfi sa pacijentom Dejvidom Benetom u Baltimoru u januaru 2022. Foto: Škola medicine Univerziteta Merilend

Trenutno postoji značajan manjak ljudskih organa doniranih za transplantacije, zbog čega naučnici nastoje da ustanove kako da koriste životinjske organe. Prošle godine, u SAD je obavljeno više od 3.800 transplantacija srca, što je rekordan broj, prema podacima Ujedinjene mreže za doniranje organa (UNOS), koja nadzire sistem transplantacija u zemlji.

"Ako ovo uspe, imaćemo ogroman broj organa za pacijente", kaže doktor Muhamed Mohiudin, naučni direktor univerzitetskog programa za tranpslantaciju životinjskih organa ljudima.

Međutim, raniji pokušaji takvih transplantacija - ili ksenotransplantacija - nisu uspeli, pretežno zato što bi tela pacijenata brzo odbacila životinjski organ. Poznat je slučaj teško bolesne bebe Fej iz 1984. godine, koja je živela 21 dan nakon što joj je presađeno majmunsko srce.

Ono što je u ovom slučaju različito je što su hirurzi iz Merilenda koristili srce svinje koje je genetski modifikovano da bi se uklonila vrsta šećera u ćelijama koja je odgovorna za brzo odbacivanje organa.

"Mislim da ovo možete da opišete kao prelomni trenutak", izjavio je doktor Dejvid Klasen, direktor UNOS-a, o operaciji u Merilendu.

Ipak, upozorio je da je tek prvi korak, i da se još ne zna da li ksenotransplantacije mogu da funkcionišu.

Uprava za hranu i lekove, koja nadzire eksperimente sa presađivanjem životinjskih organa, dozvolila je operaciju na osnovu hitne dozvole koja se daje u okolnostima kada životno ugroženi pacijent nema druge opcije na raspolaganju.

Operacija u Baltimoru trajala je sedam sati. Benet je bio na samrti, nije bio kandidat za transplantaciju ljudskog srca, i nije imao druge opcije, rekao je njegov sin za Asošijeted pres.

"On shvata koliko je ogroman značaj ove operacije", rekao je Dejvid Benet mlađi. "Mogao je da ne preživi, ili da živi jedan dan iil nekoliko dana. U ovom trenutku, još ne znamo šta će biti."

XS
SM
MD
LG