Linkovi

Branko Čečen: Samo masovan protest građana može da donese slobodu medija


ARHIVA - Kiosk sa dnevnim listovima u Beogradu, Srbija.
ARHIVA - Kiosk sa dnevnim listovima u Beogradu, Srbija.

Svetski dan slobode medija ustanovljen je pre tačno 30 godina i iz tog ugla zanimljivo je pitanje gde se mediji u Srbiji nalaze 3. maja 2021. godine u odnosu na 3. maj 1991. godine.

Prema rečima Snježane Milivojević, profesorke Fakulteta političkih nauka, dok je devedesetih u svetu vladao optimizam, ovde su počeli ratovi, da bi uzlet ka demokratizaciji u Srbiji počeo tek posle 2000. godine:

"Prema svetskim indeksima mi smo negde do 2013. godine bili u usponu. I demokratskom, i slobode medija. Od 2014. taj put je silazan, od 2016. ubrzano silazan, a od 2018. je vrlo dramatično. Tako da smo ovu godinu, bar prema indeksu "države u tranziciji" koji takođe pravi Fridom haus, dočekali odmah iza Poljske i Mađarske, koje su zemlje sa najvećim padom ikad od kada se indeksi mere."

Poslednjih godina ovde postoji snažan povratak unazad, kao da je napravljen pun krug, kaže u razgovoru za Glas Amerike Milivojević i ističe da su politika i političari ti koji su najodgovorniji za stanje na medijskoj sceni:

"Izabrani politički lideri, čiji bi mandat bio i da štite ne sve moguće načine slobodu štampe kao jednu od ključnih vrednosti i stubova demokratije, su u stvari shvatili da jedini proberm u njihovom prepariranju većinskog mišljenja i fabrikovanju svoje podrške, pored izborne mašinerije koju uigravaju, su i mediji, koji normalizuju njihove snažne antidemokratske tendencije".

"Njima je jednostavno potrebno da mediji budu suprotno od medija. Da dezinformišu, da zbunjuju, da obeznanjuju građane, posebno manje obrazovane građane, ne bi li im se moglo raditi ono što vlast želi da im radi, a to je izrabljivanje", dodaje direktor Centra za istraživačko novinarstvo (CINS) Branko Čečen.

Kako još kaže Čečen sloboda medija u Srbiji ne podrazumeva samo pitanje hoće li ovaj ili onaj tekst biti objavjen - ovde su stvari mnogo teže i ulozi su veoma podignuti, jer novinari u Srbiji mogu da očekuju i da će fizički biti napadnuti ili da će im kuća biti zapaljena. Najveća pomoć medijima može da dođe od građana, ali je za sada u Srbiji ne dobijaju, smatra sagovornik Glasa Amerike:

"Samo kolektivan, masovan otpor građana prema neslobodi medija može da donese ozbiljne pomake. Tako da ja mislim da je takođe jasno da u Srbiji ne postoji kritična masa onih koji svesni toga koliko opasnosti donosi nesloboda medija za njih, za njihova pravam za njihovu egzistenciju. Na kraju krajeva, čak i za slobodu tržišta na kojerm oni treba da ostvare svoje egzistencijalne potrebe."

Sloboda medija je krhka biljka koja se ne uzgaja u saksiji za šest meseci, kaže Snježana Milivojević objašnjavajući zbog čega je pesimista po pitanju budućnosti slobode medija u Srbiji:

"Problemi sa slobodom medija u Srbiji su tako temeljni da se oni ne rešavaju tako kratkoročno, ne rešavaju se ustupcima koji se svode na dobijanje pojedinih emisija ili na neku minutažu u dnevniku. Ovo zahteva radikalnu smenu koja bi tražila u ovom trenutku meni se čini stvarno nemoguće - i regulatore, i javne servise, i odnos prema komercijalnim medijima".

Na pitanje da li je Srbija blizu najniže moguće tačke po pitanju slobode medija, Branko Čečen ističe da kao novinar koji je pratio sve najteže trenutke na ovim prostorima smatra da dno ne postoji:

"Uvek može gore, i to ne malo gore nego mnogo gore. I postajaće gore u svakom onom trenutku u kojem ne pružamo veoma, veoma ozbiljan otpor. Nžalost, mi smo došli do strahovito loše situacije, umesto da smo se suprotstavili kada je malkice krenulo unazad. I tim je posao teži. Ali to ne znači da ga ne treba raditi", kaže Čečen i dodaje da ima mnogo mladih novinara koji žele da rade, da se bore i kojima je jasno da to neće biti komforno, ali kojima jasno i to koliko je informisanje važno za ljude i celokupno društvo.

Postoji nada da bi mediji mogli da profitiraju od pregovora vlasti i opozicije o izbornim uslovima, jer je jedan od glavnih zahteva popravljanje medijske scene. Ako je suditi na osnovu iskustva sa prošlogodišnjih pregovora o izbornim uslovima - to ostaje samo u domenu nadanja i želja.

XS
SM
MD
LG