Inflacija u Americi je tokom protekle godine rasla najbržim tempom u poslednjih više od 40 godina, a skuplja hrana, gorivo, stanovi i druge potrepštine izbrisali su povećanje zarada kod mnogih Amerikanaca, prenosi agencija Asošijeted pres.
Sekretarijat za rad saopštio je u četvrtak da je indeks potrošačkih cijena skočio za 8,5 odsto u martu u odnosu na prethodnih 12 meseci, što je najveći godišnji rast od decembra 1981. godine. Skok cijena rezultat je zastoja u lancu nabavke, snažne potrošnje i poremećaja na globalnim tržištima hrane i energenata, koji su pogoršani zbog ruskog rata protiv Ukrajine.
Inflacija je od februara do marta porasla za 1,2 procenta, što je najveći jednomesečni rast od 2005. godine. Rast cijena u martu zabilježen je širom ekonomskih sektora. Cijene goriva su u proteklih 12 mjeseci skočile za 48 odsto, a polovnih automobila za 35,3, mada je zabilježen pad u februaru i martu. Namirnice su skuplje za 10 odsto, a namještaj za 14,7 odsto.
Čak i ako se isključe nestabilne cijene hrane i energenata, koje su podstakle ukupni rast inflacije, takozvana osnovna inflacija porasla je za 6,5 odsto proteklih 12 meseci, što je najveće povećanje od 1982. godine.
Podaci o inflaciji za mart prvi su koji odražavaju puni skok cijena goriva posle ruske invazije na Ukrajinu 24. februara. Prema podacima Američkog automobilskog udruženja, prosječna cijena benzina - 4 dolara i 10 centi - skočila je za 43 procenta u odnosu na prošlu godinu, mada je pala proteklih par nedelja.
Zbog rasta cijena energije skuplja je i isporuka proizvoda i komponenti što je dovelo i do većih potrošačkih cijena.
Imajući u vidu najnovije dokaze o ubrzanju rasta cijena, očekuje se da će Federalne rezerve dodatno podići kamatne stope narednih mjeseci, da bi pokušale da uspore pozajmiljvanje i potrošnju i suzbiju inflaciju. Finansijska tržišta sada predviđaju veće povećanje kamatnih stopa ove godine nego što su to zvaničnici američke centralne banke signalizirali prošlog mjeseca.
Čak i prije nego što je ruski rat doveo do daljeg povećanja cijena, snažna potrošnja, povećanje plata i problemi i nestašice u lancu nabavke izazvali su najveći rast inflacije u SAD protekle četiri decenije. Uz to cijene stanova - koje čine trećinu indeksa potrošačkih cijena - takođe su skočile, što je trend koji se vjerovatno neće uskoro preokrenuti.
Mnogi ekonomisti strahuju da su Federalne rezerve čekale predugo da počnu da povećavaju kamatnu stopu i da će na kraju možda reagovati toliko agresivno da mogu da izazovu recesiju.
Ekonomija je za sada na solidnim osnovama, s obzirom na to da je stopa nezaposlenosti na najnižem nivou za gotovo 50 godina, dok je broj otvorenih radnih mjesta blizu rekorda. Međutim, skok inflacije i posljedice po svakodnevni život Amerikanaca predstavljaju političku prijetnju za predsjednika Džoa Bajdena i njegovu Demokratsku stranku koja pokušava da zadrži kontrolu nad Kongresom na izborima u novembru.
