Ubistvo troje i ranjavanje više od 40 američkih vojnika u nedjelju, za koje su odgovorni ekstremisti koje podržava Iran, povećalo je politički pritisak na predsjednika Džoa Bajdena da zada udarac direktno Iranu, što je potez koji je do sada oklijevao učiniti iz straha od rasplamsavanja šireg rata.
Ubijeni vojnici identifikovani su kao rezervisti iz Džordžije. Iran je u ponedeljak odbacio odgovornost za napad u Jordanu. Agencija Asošijeted pres prenosi, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, da preliminarna istraga napada u Jordanu sugeriše da se za neprijateljski dron možda mislilo da je američki koji je letio prema bazi u isto vrijeme, i da zbog toga nisu uloženi napori da se bespilotna letjelica obori.
Bajden ima na raspolaganju širok dijapazon opcija za odgovor na napad: od ciljanja iranskih snaga izvan ili čak unutar Irana, pa do opreznijeg uzvratnog napada isključivo na odgovorne militante koje podržava Iran, kažu stručnjaci.
Snage koje podržava Iran u Iraku, Siriji, Jordanu i na obali Jemena napale su američke snage na Bliskom istoku više od 150 puta od izbijanja rata između Izraela i Hamasa u oktobru.
Ali sve do nedjeljnog napada na udaljenu ispostavu poznatu kao Toranj 22 u blizini sjeveroistočne granice Jordana sa Sirijom, u napadima nisu poginuli američki vojnici, niti ih je toliko ranjeno. To je Bajdenu omogućilo politički prostor za odmazdu SAD, udarima na snage koje podržava Iran ali bez rizika od direktnog rata s Teheranom.
Bajden je rekao da će SAD odgovoriti, ne dajući više detalja.
Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi rekao je da američka administracija ne želi da ulazi u još jedan konflikt na Bliskom istoku, ali i stavio da znanja da Amerika gubi strpljenje posle više od dva mjeseca napada iranskih saveznika na američke trupe u Iraku, Siriji i Jordanu i na brodove američke mornarice i teretne brodove u Crvenom moru.
"Ne želimo rat sa Iranom, ne želimo vojni konflikt sa tim režimom. Ne želimo eskalaciju konflikta. Potrebno je da odgovorimo, naravno. Naravno da treba, ali ja ne mogu govorim o tome pre predsenika", rekao je Kirbi na brifingu u Beloj kući.
"Predsjednik i ja nećemo tolerisati napade na američke snage i preduzećemo sve neophodne akcije da branimo SAD i njihove trupe", poručio je u ponedeljak američki sekretar za odbranu Lojd Ostin, koji se u Pentagonu sastao sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom.
Iz Pentagona je u ponedeljak saopšteno da Iran podržava grupe koje napadaju američke snage, i da najnoviji napad ima "tragove" Kataib Hezbolaha kojeg podržava Teheran. Portparolka Sabrina Sing naglasila je međutim da Amerika ne želi rat sa Iranom, ali da će odgovoriti na napade na američke snage.
Bajden je sa Ostinom i drugim članovima tima za nacionalnu bezbjednost u ponedeljak razgovarao o najnovijem razvoju događaja u vezi sa napadom. Sastanak je održan u sobi za vanredne situacije, u Bijeloj kući.
Republikanci optužuju Bajdena da je dozvolio američkim snagama da postanu lake mete, čekajući dan kada će dron ili projektil probiti odbranu u bazama. Sada kažu da je taj dan došao u nedjelju, kada je rano ujutro jedan jednosmjerni dron udario u blizini baraka u jednoj od baza.
Kao odgovor, oni kažu da Bajden mora da udari na Iran.
"Ostavio je naše trupe kao lake mete", rekao je republikanski američki senator Tom Koton. "Jedini odgovor na ove napade mora biti razorna vojna odmazda protiv iranskih terorističkih snaga, kako u Iranu tako i širom Bliskog istoka."
Republikanac koji vodi odbor za nadzor nad vojskom u Predstavničkom domu Kongresa, Majk Rodžers, takođe je pozvao na akciju protiv Teherana.
"Predsjednik Bajden je odavno trebao konačno da pozove teroristički iranski režim i njegove ekstremističke produžene ruke na odgovornost za napade koje su izveli", rekao je Rodžers.
Bivši predsjednik Donald Tramp, koji se nada da će se suočiti s Bajdenom na ovogodišnjim predsjedničkim izborima, opisao je napad kao "posljedicu slabosti i predaje Džoa Bajdena".
Bajdenova administracija je navela da čini značajne korake da zaštiti američke trupe širom svijeta.
Jedan demokrata je otvoreno izrazio zabrinutost zbog neuspjeha Bajdenove strategije obuzdavanja sukoba Izraela i Hamasa u Gazi.
"Kao što vidimo, to izmiče kontroli. Počinje da se pretvara u regionalni rat, a nažalost SAD i naše trupe su u opasnosti", izjavila je demokratska predstavnica Barbara Li, ponavljajući pozive na prekid vatre u izraelsko-palestinskom ratu.
Demokratski član Kongresa Set Multon, koji je kao marinac proveo četiri ture u Iraku, protivi se republikanskim pozivima na rat, navodeći da je "odvraćanje teško, ali da je rat još gori".
"Jastrebovi koji pozivaju na rat sa Iranom igraju u korist neprijatelju - i volio bih vidjeti da šalju svoje sinove i ćerke u borbu", rekao je Multon. "Moramo imati efikasan, strateški odgovor po našim uslovima u po našem rasporedu."
Stručnjaci upozoravaju da bi svaki napad na iranske snage unutar Irana mogao natjerati Teheran da odgovori snažno, eskalirajući situaciju na način koji bi mogao uvući SAD u veliki bliskoistočni rat.
Džonatan Lord, direktor bezbjednosnog programa za Bliski istok u Centru za novu američku bezbjednost, kaže da bi napad direktno unutar Irana za Teheran pokrenuo pitanje o opstanku režima:
"Kada radite stvari otvoreno, predstavljate veliku eskalaciju za Irance“.
Čarls Lister sa Instituta za Bliski istok iz Vašingtona rekao je da bi vjerovatni odgovor bio da se krene na značajnu metu ili nekog ekstremistu visokog ranga iz grupa koje podržava Iran u Iraku ili Siriji.
„Ono što se dogodilo bilo je na potpuno drugačijem nivou od bilo čega što su ove grupe uradile u posljednja dva do tri mjeseca... (ali) uprkos svim pozivima da se nešto učini u Iranu, ne vidim da će ova administracija zagristi taj mamac", rekao je Lister.
Zvaničnik Pentagona, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da je nejasno kakvi bi bili efekti drugog i trećeg reda ukoliko bi se napao Iran:
"Osim ako se SAD nisu pripremile za sveobuhvatni rat, šta će nam donijeti napad na Iran?".
Ipak, Lord i drugi eksperti priznaju da je Izrael godinama gađao iranske mete u Siriji, uključujući četiri zvaničnika Korpusa iranske revolucionarne garde u Damasku 20. januara, bez uspjeha u odvraćanju Irana.
SAD su takođe posljednjih mjeseci gađale mete povezane s Iranom izvan Irana. U novembru je američka vojska saopštila da je pogodila objekat koji ne koristi samo grupa koju podržava Iran, već i Iranska revolucionarna garda.
Lister kaže da su SAD u prošlosti napadale Irance izvan Irana, kao što je napad 2020. na najvišeg iranskog generala Kasima Sulejmanija, te da su dale odgovor samo u ograničenom vremenskom periodu.
"Dakle, u određenoj mjeri, ako idete dovoljno snažno i visoko, imamo pokazatelje da Iran može prvi da popusti", rekao je Lister.
