Linkovi

Pandemija i ekonomija u Srbiji: Sumorna realnost iza optimističnih brojeva


Biljana Stepanović (gore levo), Tanja Jakobi (gore desno), Antonela Riha (moderatorka) i Raša Karapandža na debati "Pandemija i ekonomija: Realnost iza brojeva", koju je preko Zoom aplikacije organizovala Nacionalna koalicija za decentralizaciju, 14. maja 2020. (Screen Shot)
Biljana Stepanović (gore levo), Tanja Jakobi (gore desno), Antonela Riha (moderatorka) i Raša Karapandža na debati "Pandemija i ekonomija: Realnost iza brojeva", koju je preko Zoom aplikacije organizovala Nacionalna koalicija za decentralizaciju, 14. maja 2020. (Screen Shot)

Najave privrednog rasta u godini pandemije koronavirusa, u zemlji koja ekonomski nije potpuno izolovana, besmislene su, podela po 100 evra novca građana svakom građaninu politički je potez, ali država Srbija povukla je i neke dobre poteze u amortizovanju lošeg uticaka epidemije na privredu, rečeno je između ostalog na debati "Pandemija i ekonomija: Realnost iza brojeva", koju je preko Zoom aplikacije organizovala Nacionalna koalicija za decentralizaciju.

Šef Katedre za finansije na EBS Univerzitetu u Vizbadenu, profesor Raša Karapandža rekao je da bi se suzdržao od davanja bilo kakvih optimističkih procena, kada se govori o periodu nakon pandemije i da mu je neveroatno da se u prvom kvartalu govori o rastu privrede, budući da je oko trećine tog vremena na snazi bilo vanredno stanje, odnosno da većina privrede tada nije ništa radila.

Podsetio je da je u Srbiji glavni izvozni proizvod automobil, a da je prodaja automobila u Evropi gotovo potpuno stala i da to "nije do nas" i ocenio da događaji poput ove pandemije mogu da ne pogode snažno samo zemlje koje su izolovane od ostatka sveta, što nije slučaj sa Srbijom.

Urednica portala Nova ekonomija, Biljana Stepanović, istakla je da ne može da komentariše izjave zvaničnika da bi pandemija korone i zaustavljanje ekonomije mogle još i da nam pogoduju, jer je i pre zatvaranja zemlje Srbija bila na začelju po privrednom rastu.

Ona je rekla da bi mogla da pohvali jedino meru isplate minimalca od 30.000 dinara za tri meseca, jer je to jedino neto davanje države. Kazala je, međutim, da je ta mera pomogla malim i srednjim preduzećima, ali da veće firme ne žele da je uzmu, jer im uzimanje te pomoći vezuje ruke, odnosno sprečava ih da ubuduće otpuštaju radnike, što u njihovom poslovanju možda mora biti neophodno.

"Pojedina preduzeća transporta i turizma očekivala su veliku pomoć od vlade, jer su jako pogođeni i mnogi će da propadnu, ali tu pomoć nisu dobili", kazala je ona i naglasila da će se u petak, 15. maja, videti kako stoje stvari, odnosno koliko su preduzeća uplatila PDV-a.

Iznela je očekivanje da će prava teška situacija nastupiti na jesen.

"Ko će da nadoknadi nedostajeće prihode u budžetu? Opet morate da se zadužujete u inostranstvu", kazala je Stepanović.

Analitičarka Centra za istraživanje javnih politika Tanja Jakobi rekla je da je loše to što nema drugog paketa pomoći koji bi bio usmeren na industrije i sektore koji su doživeli najveći pad. Teško je, nastavila je, meriti ko će da dobije pomoć, a ko ne, no tri meseca bilo je dovoljno da možete da znate koji sektori imaju najviše problema, pa da na vreme izađete sa novim merama koje bi bile usmerene na sektore koji su najviše pogođeni i tako pomognete da ti sektori prežive.

A od države - (vaših) sto evra!

Govoreći o pomoći od sto evra koju je država počela da deli svim građanima Srbije, Biljana Stepanović rekla je da takva mera ne može biti ekonomska, već čisto politička, pred same izbore.

"Smišljeno je genijalno - mi ćemo dobiti naš sopstveni novac - jer oni nemaju taj novac, novac je naš - za taj novac će morati da se zaduže i već se zadužuju na međunarodnom tržištu, mi ćemo taj novac da vraćamo kreditorima sa kamatom, a u znak zahvalnosti što nam je ta operacija omogućena, mi ćemo da glasamo za vladajuću stranku - ili se bar vladajuća stranka tome nada", rekla je Stepanović.

Ona je pitala zbog čega je pomoć data i svim penzionerima, kada oni nisu bili ni na kakvom finansijskom gubitku zbog epidemije, dok su zaista ugroženi oni ljudi koji su ostali bez posla, bez svojih preduzetničkih biznisa. "Ovakvo nekritičko davanje može biti samo političko", naglasila je ona.

Rekla je da ideja da se taj novac potroši za podizanje domaće privrede ne mora da bude loša, ali da istovremeno ne postoji mehanizam kojim bi se ljudi naterali da ga potroše na domaće proizvode ili usluge.

"To je moralo pametnije, promišljenije i ne na brzinu. Mogla bih da verujem da je to predsednik Vučuć sam smislio kao odličnu populističku meru, da pokažemo koliko smo jaki", kazala je Stepanović, ocenivši da se "gleda nekako da se što manje ljudi prijavi".

Tanja Jakobi ocenila je da je podela 100 evra svakom punoletnom građaninu besmislena, ali poziva sve ljude da uzmu taj novac, jer će ga bolje potrošiti od vlasti.

Pomoć MMF-a nepoželjna jer podrazumeva transparentnost

Profesor Karapandža, komentarišući izjave Aleksandra Vučića da višak novca postoji u budžetu zato što on nije želeo da se dodvorava građanima i pred izbore podiže plate, pitao je ko je Aleksandar Vučić da bilo kome podiže plate i kako predsednik može da podigne plate?

On je rekao da je odluka države Srbije da ne traži pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda "potpuno pogrešna", i objasnio da je MMF nudila tokom pandemije povoljne kredite, ali uz obavezu postizanja nekog cilja - smanjenje broja zaposlenih u institucijama i slično. Kako je rekao, problem sa kreditima MMF-a je što moraju da budu trošeni na transparentan način, odnosno da MMF-u objasnite kako trošite taj novac.

Sa druge strane, ako se zadužujete na međunarodnom finansijskom tržištu ne morate nikome ništa da objašnjavate, već samo da taj novac vratite, dodao je Karapandza:

"Jedini cilj tog zaduživanja je da bi vlada mogla netransparentno da troši novac".

Krediti za "naše"

Govoreći o kreditima Fonda za razvoj za privredu, Stepanović je istakla da su oni povoljni, ali nije sigurna da će biti na raspolaganju svima, odnosno ko će da određuje kome će biti dostupni, i da će se "deliti samo našima", jer "sve je (u društvu) podeljeno na naše i nenaše".

Stepanović je podsetila i na procene Fiskalnog saveta koji je pre krize objavio da bi država ove godine morala da se zaduži za 6,5 mlijardi "dolara ili evra".

Zaduživanje, objasnila je dalje ona, ne mora neophodno da bude loša stvar, ali suštinska stvar u tome je kontrola i transparentnost.

"Problem je što oni nikome ne polažu račune ovde, što se d aju pogrešni podaci, što ne postoji nikakva odgovornost za to što ste radili i potrošili. Nisam naišla ni na to za šta je do sadašnje zaduživanje trošeno i to je moja bojazan, da će ova situacija da bude iskorišćena za nova nenamenska i netransparentna trošenja", zaključila je Biljana Stepanović.

XS
SM
MD
LG