Linkovi

NATO pokušava da ublaži posljedice rata na Bosnu i Hercegovinu, Gruziju i Moldaviju


Drugi dan ministarskog sastanka NATO-a u Bukureštu (Foto: AP Photo/Andreea Alexandru)
Drugi dan ministarskog sastanka NATO-a u Bukureštu (Foto: AP Photo/Andreea Alexandru)

Ministri spoljnih poslova NATO-a u srijedu su pružili podršku zemljama u susjedstvu Rusije koje bi, kako se strahuje, Moskva mogla da destabilizuje dok se nastavlja rat u Ukrajini i izaziva poremećaje u snabdijevanju energentima i podstiče rast cijena.

U fokusu drugog dana ministarskog sastanka u Bukurušetu bio je region Zapadnog Balkana, a naročito Bosna, kao i dvije bivše sovjetske republika - Moldavija i Gruzija - gdje su ruske trupe okupirale separatističke regione.

"Poruka je jasna: Svi NATO saveznici su svjesni da zvjer takođe želi da preuzme kontrolu nad Zapadnim Balkanom i potrebno je da - pružanjem praktične podrške - pomognemo tim zemljama da prežive", rekao je agenciji Rojters estonski šef diplomatije Urmas Reinsalu na kraju dvodnevnog sastanka.

"Međutim, ključna stvar za ove zemlje, za Moldaviju, za Gruziju, je naravno ishod ovog rata. To je od egzistencijalnog značaja sa njihov teritorijalni integritet, pravo da biraju svoj način života u budućnosti", poručio je Reinsalu.

Članice NATO-a obećale su da će pomoći Bosni i Hercegovini, Moldaviji i Gruziji, "koje se suočavaju sa pritiskom Rusije", rekli su generalni sekretar Jens Stoltenberg i ministri.

"Ako nas je Ukrajina nešto naučila, to je da je potrebno sada da ih podržimo. Ruski uticaj ih pogađa na različite načine, ali je bolje da ih podržimo sada nego da događaji krenu u potpuno pogrešnom smjeru kao što je to bio slučaj sa invazijom na Ukrjainu ranije ovde godine", naglasio je Stoltenberg.

Nije međutim precizirao o kakvoj podršci je riječ.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini naglasio je: "Da bi se suprostavili pokušajima ruskog miješanja i uticaja, jedna od najvažnijih stvari je da se završi formiranje vlade poslije izbora".

Bosna je u najgoroj političkoj krizi od kraja rata, a bosanski Srbi dovode u pitanje državne institucije u okviru dugogodišnjih pokušaja za secesiju i uz barem prećutnu podršku Rusije, prenosi agencija Rojters.

"Ruski proksiji"

Evropski lideri strahuju da će zemlje na južnom i istočnom obodu izgubiti strpljenje dok čekaju na članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u, i da su zbog toga podložne nestabilnosti i ruskim i kineskim naporima da povećaju uticaj.

Bosanska šefica dipplomatije Bisera Turković, koja je prisustvovala NATO sastanku, rekao je da je zabrinuta zbog ruskih namjera prema njenoj zemlji.

"Imamo ruske proksije u našoj vladi i podjele u zemlji su duboke", upozorila je Turković.

Moldavija je prošle nedelje upozorila građane da se pripreme za tešku krizu dok se zemlja suočava sa "akutnom" energetskom krizom koja bi mogla da podstakne nezadovoljstvo javnosti.

Takođe se 30 godina suočava sa neriješenim separatističkim konfliktom. Ruski mirovnjaci raspoređeni su u Transnjestriji, koja se nalazi na granici sa jugozapadnom Ukrajinom.

U Gruziji, proruski separatisti kontrolištu dva separatistička regiona - Abhaziju i Južnu Osetiju. Rusija je 2008. godine izvršila invaziju na Gruziju da bi zaštitila separatiste od, kako je navela, prijetnje od gruzijske vlade.

Stoltenberg je rekao da su u Gruziji desetine NATO pripadnika za obuku i da su saveznici obećali dodatnu podršku.

"Stabilnost na zapadnom Balkanu je važna za mir. Moramo da zaustavimo Ruse na Zapadnom Balkanu, potrebno nam je više Evrope", rekao je italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani.

XS
SM
MD
LG