Novi lider Predstavničkog doma, koji će potvrđivati pobjednika predsjedničkih izbora naredne godine, predvodio je napore u donjem domu Kongresa da se poništi izborni rezultat 2020. godine. To je podstaklo strahovanja da bi republikanci mogli da pokušaju da podriju volju birača ako ostanu na vlasti, uprkos svim mjerama koje su usvojene posle napada na Kapitol 2021. godine.
Majk Džonson, kongresmen iz Luizijane, koji je u srijedu izabran za predsjedavajućeg Predstavničkog doma, nakon tronedeljnog spora među republikancima, podnio je argumente u tužbi u kojoj je traženo poništavanje pobjede Džoa Bajdena na predsjedničkim izborima 2020. godine. Tužba, koju su kritikovali brojni akademici, brzo je odbačena pred Vrhovnim sudom.
Nakon izbora 2020. godine, Džonson je takođe ponavljao neke teorije zavjera koje je širio tadašnji predsjednik Donald Tramp da bi pravdao poraz. Zatim je glasao protiv potvrde Bajdenove pobjede posle napada na Kapitol 6. januara.
Džonsonova uloga prije tri godine je i sada važna ne samo zato što je predsjedavajući drugi u redu da zamijeni predsjednika u hitnim situacijama, poslije potpredsjednice, već i zato što će Predstavnički dom na čijem je sada čelu morati da potvrdi pobjednika predsjedničkih izbora 2024. godine.
“Ne želite da ljudi koji su lažno tvrdili da su prošli izbori pokradeni budu u poziciji da odlučuju ko je pobijedio na narednim. Džonson je još opasniji zato što je koristio pravni jezik za svoje pokušaje da podrije rezultat izbora", smatra Rik Hasen, profesor prava na Univerzitetu Kalifornije u Los Anđelesu.
Kongres je prošle godine izmijenio proceduru potvrde pobjednika na predsjedničkim izborima, tako što je otežao da se ulažu prigovori kao što su to Džonson i još 146 republikanaca uradili 6. januara 2021. godine. Međutim, postoji konzervativno mišljenje da se zakonski ne može urediti način na koji Kongres nadzire proces potvrde izbornih rezultata - samo se računaju njegova široka ustavna ovlašćenja da ratifikuje elektorske glasove.
U Predstavničkom domu u januaru 2025. godine biće pobjednici izbora u novembru 2024., tako da nema garancija da će Džonson ostati na položaju predsjedavajućeg. Takođe bi bilo teško za predsjedavajućeg da promijeni rezultate. Potpredsjednica SAD, demokrata Kamala Haris, predsjedavajuće zajedničkom sjednicom Predstavničkog doma i Senata na kojoj će se potvrđivati izborni rezultati.
Cilj Trampovih pristalica 2020. godine bio je da se pravni argumenti protiv Bajdenove pobjede iznesu pred Vrhovni sud, u kojem konzervativne sudije imaju većinu od 6 naprema 3. Troje je nominovao Tramp. Predsjedavajući koji je podržavao Trampove napore 2020. da ostane na vlasti bio bi dobro pozicioniran da to uradi ponovo ako bivši predsjednik bude republikanski kandidat i izgubi na izborima.
Nakon što je u utorak veče nominovan za republikanskog kandidata za predsjedavajućeg Predstavničkog doma, Džonson se smješkao - dok su njegove kolege negodovale - kada ga je novinar upitao o ulozi u pokušajima da se zaustavi potvrda rezultata 2020. godine.
"Sledeće pitanje. Sledeće pitanje", rekao je Džonson.
Za demokrate je to bilo glavno pitanje tokom glasanja o predsjedavajućem u srijedu.
“Ovo ima veze samo sa jednim pitanjem, a to je ko može da umilostivi Donalda Trampa. Republikanci u Predstavničkom domu su podržali nekog ko se smatra najvažnijim autorom prigovora na elektorske glasove", rekao je demokratski kongresmen Pit Agilar.
Lider demokratske manjine Hakim Džefris kasnije je rekao da je Bajden pobijedio na izborima, na šta je republikanska članica Predstavničkog doma Mardžori Tejlor Grin uzviknula:
Nije!
Džonson je izabran nakon što je Tramp u utorak kritikovao i time osudio na propast kandidaturu Toma Emera, republikanskog kongresmena koji je takođe podržao Džonsonove argumente u tužbi da se poništi Trampov poraz, ali je poslije napada na Kongres glasao za potvrdu Bajdenove pobjede.
Džonson je, prije nego što je izabran za kongresmena 2016. godine, bio advokat za jednu vjersku organizaciju. Bio je jedan od vodeći republikanaca koji je ispitivao svjedoke tokom prvog Trampovog opoziva 2019.
Nastavio je da ga brani i tokom i poslije izbora 2020 godine, kada je Trampu na Tviteru poručio da nastavi da se bori. Deset dana poslije izbora, u intervjuu za jednu radio stanicu u Luizijani, ponavljao je neosnovane tvrdnje o međunarodnoj zavjeri za hakovanje biračkih mašina kako bi Tramp izgubio.
"Na svakim izborima u američkoj istoriji, postoje neke male nepravilnosti. Međutim, kada je to rasprostranjeno, kada imate softvere koji se koriste širom zemlje, a koji su sumnjivi zato što dolaze od Huga Čaveza iz Venecuele, kada imate svjedočenja ljudi, onda se o tome mora raspravljati pred sudovima", rekao je Džonson u tom intervjuu.
Zatim je organizovao više od 100 republikanskih članova Predstavničkog doma da podrže tužbu glavnog tužioca Teksasa Kena Pakstona u kojoj se od Vrhovnog suda tražilo da poništi Bajdenovu pobjedu u četiri ključne države na izborima 2020 - Džordžiji, Mičigenu, Pensilvaniji i Viskonsinu. Mnogi pravni eksperti osudili su tužbu, koju je najviša sudska instanca u zemlji brzo odbacila.
U intervjuu za časopis "Njujorker" u decembru 2020. godine, Džonson je donekle ublažio izbornu retoriku i poručio da ne vidi da je postojala velika zavjera, "već mnogo haosa i konfuzije u zemlji, čiji su rezultat izbori nad kojim će visiti veliki znak pitanja".
Prije nego što su Trampove pristalice upale u Kongres 6. januara, Džonson je tvitovao:
"Moramo da se borimo za izborni integritet, Ustav, očuvanje naše republike. Biće mi čast da predvodim tu borbu u Kongresu danas".
Nekoliko sati kasnije osudio je nasilje, takođe na Tviteru. Međutim, i dalje je sa dvije trećine republikanaca u Predstavničkom domu glasao protiv Bajdenove pobjede u Arizoni i Pensilvaniji.
Džoana Lidgejt, direktorka nestranačke organizacije koja se bori protiv negatora izbora "States United Democracy Center" kaže da je Džonsonov izbor alarmantan.
“Kako možete da vodite narodni dom, ako ne vjerujete u volju naroda? Kada oni koji su na vlasti ne shvataju ozbiljno našu demokratiju i volju naroda, to može da ima teške posljedice".