Tokom proteklog vikenda ministri finansija eurozone odlučili su da sa oko 100 milijardi eura podrže Španiju, tačnije bankarski sektor te zemlje, nakon što su španske vlasti zatražile pomoć u pokrivanju gubitaka. Svjetska finansijska tržišta su pozitivno reagovala na potez Brisela, ali ostaje sumnja da problem još uvijek nije riješen.
Sasvim razumljivo, iako prethodna iskustva sa finansijskom podrškom eurozone svojim posrnulim članicama nisu istovjetna španskom slučaju, ipak se, generalno, može izvući pouka ili razlog za oprez, samo upumpavanje novca u sistem koji je doveo do krize ne riješava problem. Ako je suditi na primjeru Grčke, niko više ne sumnja da ne postoji brdo eura koje će stvari dovesti u poželjan red. Umjesto taga, ili, uz to, neophodno je temeljno prestruktuiranje države i njenog načina finansijskog funkcionisanja. Slično je i sa Španijom za koju danas u Evropskoj komisiji tvrde da su problemi odavno već poznati i da nikoga nisu iznenadili.
"Definitivno, nismo bili iznenadjeni, pogrešno upućeni, sasvim sigurno nismo. Mislim da se u odredjenom trenutno mora razmišljati šta je najsigurnije i takodje finansijski najpovoljnije rješenje problema. Nismo nikako sumnjali u opredjeljenje španskih vlasti da se suoče sa problemom kakav imaju sa svojim bankama, problemom kojim se, očito trebalo početi ranije baviuti. Za onoga ko ima čak minimalno znanje o ovome, nije bila tajna slabost španskih banaka, posebno onih koje se bave štednjom gradjana," izjavio je portparol Evropske komisije, Amadeu Altafaž Tardio.
Danci, koji za koji dan štafetnu palicu predsjedavanja EU prepuštaju Kipru, upozoravaju:
"Važno je reći da EU ne može sve sama učiniti. Strukturne reforme država članica su veoma važne ako želimo da izadjemo iz krize. Zato dijelimo odgovornost, ali tu je i odgovornost svake od država posebno, " poručio je danski ministar za evropska pitanja, Nikolaj Vamen.
Sasvim razumljivo, iako prethodna iskustva sa finansijskom podrškom eurozone svojim posrnulim članicama nisu istovjetna španskom slučaju, ipak se, generalno, može izvući pouka ili razlog za oprez, samo upumpavanje novca u sistem koji je doveo do krize ne riješava problem. Ako je suditi na primjeru Grčke, niko više ne sumnja da ne postoji brdo eura koje će stvari dovesti u poželjan red. Umjesto taga, ili, uz to, neophodno je temeljno prestruktuiranje države i njenog načina finansijskog funkcionisanja. Slično je i sa Španijom za koju danas u Evropskoj komisiji tvrde da su problemi odavno već poznati i da nikoga nisu iznenadili.
"Definitivno, nismo bili iznenadjeni, pogrešno upućeni, sasvim sigurno nismo. Mislim da se u odredjenom trenutno mora razmišljati šta je najsigurnije i takodje finansijski najpovoljnije rješenje problema. Nismo nikako sumnjali u opredjeljenje španskih vlasti da se suoče sa problemom kakav imaju sa svojim bankama, problemom kojim se, očito trebalo početi ranije baviuti. Za onoga ko ima čak minimalno znanje o ovome, nije bila tajna slabost španskih banaka, posebno onih koje se bave štednjom gradjana," izjavio je portparol Evropske komisije, Amadeu Altafaž Tardio.
Danci, koji za koji dan štafetnu palicu predsjedavanja EU prepuštaju Kipru, upozoravaju:
"Važno je reći da EU ne može sve sama učiniti. Strukturne reforme država članica su veoma važne ako želimo da izadjemo iz krize. Zato dijelimo odgovornost, ali tu je i odgovornost svake od država posebno, " poručio je danski ministar za evropska pitanja, Nikolaj Vamen.
