Linkovi

Tribina: Amerika više razume i uvažava Srbiju, Rusija sve dalja


Učesnici panel diskusije u organizaciji Libeka, "Vreme odluka - budućnost spoljne politike Srbije" (s leva): Miloš Nikolić (moderator,), Dragiša Mijačić, Strahinja Subotić, Vuk Velebit i Milan Krtić, u Beogradu, 27. februara 2022. (Foto: Libek)
Učesnici panel diskusije u organizaciji Libeka, "Vreme odluka - budućnost spoljne politike Srbije" (s leva): Miloš Nikolić (moderator,), Dragiša Mijačić, Strahinja Subotić, Vuk Velebit i Milan Krtić, u Beogradu, 27. februara 2022. (Foto: Libek)

Spoljna politika Srbije nalazi se na prekretnici i odlučuje o smeru svog kretanja u narednih 20 ili 30 godina, u trenutku ubrzavanja istorije, a udaljava se od Rusije sa kojom joj se strateški interesi sve više razilaze, dok Sjedinjene Države poručuju da su spremne da Srbiju - bez Kosova - prihvate kao partnera i saveznika, glavne su poruke tribine o spoljnoj politici Srbije u organizaciji Liberalnog kluba - Libeka.

Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike, rekao je da je nakon perioda u kome se Srbija nije trudila da pokaže da želi u Evropsku uniju (EU), a EU se nije trudila da pokaže da želi Srbiju u svom članstvu, usledio period kada EU počinje da obraća više pažnje na Zapadni Balkan. To se dogodilo posle pandemije i porasta kineskog uticaja, dok je rat u Ukrajini pažnju podigao na novi nivo.

Ključna posledica rata u Ukrajini za Srbiju je da je i Poglavlje 31, koje se tiče zajedničke spoljne i bezbednosne politike, dobilo status blokirajućeg poglavlja u pregovorima i tako se pridružilo poglavljima koja se tiču vladavine prava i pregovora sa Prištinom.

"Srbija ne može dalje da napreduje, u pogledu otvaranja klastera i poglavlja, ukoliko se ne bude usaglasila sa spoljnom politikom Evropske unije", kaže Subotić.

On je podsetio na slučajeve "koji su prethodno bili nezamislivi" - da se Srbija pridružila rezolucijama UN koje kritikuju i direktno gađaju interese Rusije, glasala da se Rusija izbaci iz Odbora UN za ljudska prava, a počela je i da se usaglašava i sa deklaracijom EU.

"Imali smo i situaciju da nam se po prvi put preti od strane tradicionalnih ruskih prijatelja", kazao je on i podsetio na izjavu ruskog ambasadora da će Srbija trpeti socio-ekonomske posledice ako se usaglasi sa sancijama, kao i na zamenika ruskog ministra inostranih poslova koji je rekao da bi usaglašavanje sa sankcijama bilo ravno političkom samoubistvu za Srbiju. Rusija je pozvala Srbiju da izbegava da se pojavljuje na međunarodnim skupovima na koje Rusija nije pozvana.

Sa druge strane Zapad Srbiji "neće gledati kroz prste" ako odbije da se usaglasi sa sankcijama EU, čak i ako ispuni ostale pravne uslove.

Odnosi SAD - Srbija napreduju

Docent na Fakultetu političkih nauka Milan Krstić, govoreći o odnosima Srbije i Amerike, istakao je vojnu saradnju kao "jako dobro razvijenu, uprkos svim političkim probemima koji su postojali". Pomenuo je zajedničke programe saradnje sa Nacionalnom gardom države Ohajo, ali i druge oblike saradnje i vežbe sa američkom vojskom kroz NATO program Partnerstvo za mir.

Ono što bi strateškim partnerstvom trebalo da bude razvijano je, međutim, ekonomska saradnja, ocenjuje Krstić podsećajući da je 2021. godine ekonomska razmena bila ispod milijarde dolara, te da Amerika nije u prvih pet ekonomskih partnera Srbiji. Izvoz usluga iz Srbije u Ameriku je na razvijenom nivou, kazao je ističući primer NCR-a.

"Oni nude Srbiji bez Kosova tretman partnera, u perspektivi i saveznika, i veće razumevanje za ono što su srpski interesi za neka ključna pitanja u regionu. To je krenulo u vreme (bivšeg predsednika Donalda) Trampa", kazao je on.

Krstić je rekao da se nastavlja i podrška Otvorenom Balkanu kao "malom Šengenu", prema kom je EU dosta skeptična, ali što predstavlja "ozbiljan korak napred".

Učesnici panel diskusije u organizaciji Libeka, "Vreme odluka - budućnost spoljne politike Srbije" (s leva): Miloš Nikolić (moderator,), Dragiša Mijačić, Strahinja Subotić, Vuk Velebit i Milan Krtić, u Beogradu, 27. februara 2022. (Foto: Libek)
Učesnici panel diskusije u organizaciji Libeka, "Vreme odluka - budućnost spoljne politike Srbije" (s leva): Miloš Nikolić (moderator,), Dragiša Mijačić, Strahinja Subotić, Vuk Velebit i Milan Krtić, u Beogradu, 27. februara 2022. (Foto: Libek)

Ovaj učesnik tribine naveo je i da je slanje Kristofera Hila, "prekaljenog diplomate" u Beograd, nakon dolaska Bajdenove administracije, znak da je Srbija važna za Ameriku.

Takođe, kada je reč o Kosovu evidentno je potenciranje američke diplomatije o tome kako će živeti Srbi na Kosovu, ali i to da su "Amerikanci 'zavrnuli ruku' (premijeru Aljbinu) Kurtiju" i da su u vreme krize sa barikadama zauzeli stav da se ona mora rešiti kako je i počela - mirnim putem, rekao je Krstić:

"Time su postavili crvene linije da ne sme da se reaguje na bilo koji nasilan način, da Zajednica srpskih opština mora da bude kreirana i to ide u pravcu ukupnog američkog strateškog srednjoročnog - ako ne dugoročnog - viđenja za Kosovo, da ga Beograd prizna, a da za uzvrat Srbi na severu dobiju poseban status u vidu dodatne autonomije", u sklopu čega je i Zajednica srpskih opština.

"Ne možemo očekivati od Amerikanaca da promene stav prema Kosovu. Možeo da očekujemo određenu modifikaciju - i ovo jeste već modifikovano u odnosu na njihovu politiku pre 7-8 godina kada su se povukli u jednom trenutku iz procesa. Sada su mnogo aktivniji i sada se čini da su mnogo spremniji da pritisnu i Prištinu", zaključuje Krstić i podseća da je taj pritisak postojao i ranije i da je Haški tribunal za zločine OVK osnovan na inicijativu Amerike iz vremena administracije Baraka Obame.

"Amerika može da uvaži više srpske interese na Kosovu, ali ne može da ode dalje od svog zacrtanog stava da je Kosovo nezavisna država i da nema nikakve podele", rekao je Krstić.

Dodao je i da bi ulazak Kosova u NATO mogao da bude rešenje "priznanja na mala vrata" jer bi se tako obezbedile granice Kosova i potpuno isključio pristup Rusiji.

Suštinski zaokret ka Zapadu

Politkolog Vuk Velebit ocenio je da srpsko-ruski odnosi idu silaznom putanjom "već nekoliko godina".

"Zvanični odnosi nisu na nivou na kom su bili nekada", kaže on i primećuje da se u ruskoj štampi piše negativno i o Aleksandru Vučiću i o srpskoj vladi. To nije novo, ali se od početka rata u Ukrajini menja pozicija Srbije i kritičko sagledavanje srpsko-ruskih odnosa počinje da se pojavljuje ne samo u tabloidima, već i u "mejnstrim" medijima.

"Danas imate voditelje - a to ranije niste mogli da zamislite - da pitaju 'pa kakav nam je Rusija prijatelj zapravo?' To nije moglo da se zamisli pre 24. februara 2022.", navodi Velebit.

"Mislim da se suštinski dešava jedan spoljnopolitički zaokret koji traje već neko vreme, ali se intenzivirao onog trenutka kada je Amerika pokazala više razumevanja za srpsku poziciju i kada su vlasti u Beogradu shvatile da ovo jeste trenutak kada će vaše određivanje odrediti kako će izgledati budućnost vaše zemlje i spoljna politika koja će se voditi u periodu od 10, 15 ili 20 godina", kaže Velebit.

"Glavno pitanje nije da se postavi gde je Srbija danas, nego u kom smeru Srbija ide", podvlači on i nastavlja da, ako se pogledaju ekonomska, trgovinska pa i vojna saradnja, "Rusije nigde nema".

Kosovo za Rusiju strateški važno, stabilnost Balkana joj nije u interesu

Kosovo je za Rusiju strateški važno kroz održavanje statusa kvo, rekao je Velebit, jer bi rešavanje odnosa između Beograda i Prištine otvorilo put da Srbija i Kosovo budu ne samo članice EU, nego i članice NATO, "a to nije u interesu Rusije".

"Rusija je svesna toga da nema svoju strategiju delovanja na Zapadnom Balkanu i da su onog momenta, kada su i Severna Makedonija, i Crna Gora ušle u NATO i kada je samo Srbija tu ostala neki zamišljeni bastijon ruskog savezništva na Zapadnom Balkanu, Rusiji je u interesu da se prikaže ipak kao sila koja nešto znači u ovom regionu i koja je spremna da kroz neka svoja delovanja, izjave ruskih zvaničnika ili neke akcije u Srbiji ili na severu Kosova, prikaže da ona ipak nešto znači u ovom regionu, da skrene pažnju delimično sa onoga što se dešva u Ukrajini i da prikaže Zapad nesposobnim da održi stabilnost u ovom regionu".

"U ovom trenutku rekao bih da se srpski i ruski interesi duboko razilaze i, ukoliko gledate izjave ruskih zvaničnika, one su nekoliko puta bile direktno usmerene protiv srpskih interesa. Ako je srpski interes održanje stabilnosti i mira u regionu, ako imate jednu silu kojoj to ne odgovara, onda će pokušati da vas predstavi kao svog saveznika da bi se na Zapadu potvrdilo da je Srbija ruski saveznik i produžetak ruke Moskve na Balkanu", rekao je Velebit.

Prema njegovim rečima, javno mnjenje na Kosovu - kao i u Srbiji će teško da prihvati neki sporazum, što je "najveći izazov za Aleksandra Vučića, i za druge predstavnike vlasti u Beogradu".

Govoreći dalje o javnom mnjenju, Velebit je pojasnio da je odnos prema Rusiji "više posledica frustiranosti politikom Zapada prema Srbiji poslednjih 30, gde se Rusija predstavlja kao alternativa i zaštitnica srpskih interesa u međunarodnoj zajednici. Ja mogu da razumem frustirarnost naših građana time".

"Mislim da ono što može da se promeni i što je već krenulo, što novi američki ambasador u Beogradu koristi u svom narativu, da će Amerika Srbiju priznati kao svog saveznika ili ravnopravnog parntera, gde će se pohvaliti srpska pozicija i gde će se odati poštovanje i priznanje. Mislim da je to ono što i građani Srbiji žele da čuju od Zapada" i da ne čuju samo šta mora da se uradi.

Ubrzavanje pregovora

Dragiša Mijačić iz Instituta za teritorijalni ekonomski razvoj, rekao je da se pregovori Beograda i Prištine ubrzavaju zbog rata u Ukrajini, jer Zapad procenjuje da to može da ima velike posledice na okruženje EU.

Sve zemlje Zapada, kaže on, jedinstvene su da do kraja ove ili početkom sledeće godine mora doći do nekakvog sporazuma, budući da slede izborne godine za Evropski parlament i za predsednika Sjedinjenih Država.

Ako se ova godina preskoči, preskočiće se sigurno sledeća godina, pa i sledeća zbog formiranja institucija - "i sa ovakvom situacijom kakva je danas doći ćemo do 2026. A kako će izgledati Balkan do 2026? Da li ćemo imati rat? Hoćemo imati rat na severu Kosova? Da li će izbiti još neka kriza... U suštini, i mi smo u problemu, ali oni o svojim problemima misle i rešavaju ih, za razliku od nas koji čekamo da naši problemi pređu na neku narednu generaciju. Ova godina je najdinamičnija u procesu pregovora i mnogo šta će se rešavati", i pored toga što ni Srbi, ni Albanci ne žele nikakav sporazum i što "žele da budu zaboravljeni. Ove godine neće biti zaboravljeni", zaključio je Mijačić uz napomenu da će političke elite u Beogradu i Prištini više reagovati na pritiske, nego iz dobre volje.

Istakao je da pre sklapanja sporazuma Srbija mora da reši pitanje opstanka Srba na Kosovu i pitanje statusa Srpske pravoslavne crkve.

XS
SM
MD
LG