Linkovi

Amnesti: 130 hiljada ljudi još čeka pravdu u Turskoj


Aktivisti za ljudska prava na protestu u Istanbulu, 31. januara 2018 (Foto: AP/Lefteris Pitarakis)
Aktivisti za ljudska prava na protestu u Istanbulu, 31. januara 2018 (Foto: AP/Lefteris Pitarakis)

Više od stotinu hiljada osoba koje su otpuštene sa svojih radnih mesta posle neuspelog puča u Turskoj 2016. godine i dalje očekuju pravdu, a njihovi životi su razoreni, navodi organizacija "Amnesti internešnal". Grupa za zaštitu ljudskih prava saopštila je da u većini slučajeva vlada nije pružila nikakve dokaze, kojima bi opravdala masovno otpuštanje državnih službenika. Desetine novinara i aktivista za ljudska prava takođe su uhapšene posle pokušaja puča. I dok Turska zahteva punu istragu o ubistvu saudijskog novinara Džamala Kašogija u Istambulu, kritičari kažu da bi vlasti trebalo da ponude podjednaku pravdu sopstvenim građanima.

Posle neuspelog puča u julu 2016. godine, Turska je uvela vanredno stanje, što je vladi pružilo neograničena ovlašćenja. Protesti su organizovani širom zemlje, dok je skoro 130 hiljada državnih službenika bilo otpušteno, među njima lekari, policajci, nastavnici i drugi. Vanredno stanje ukinuto je ovog leta. Međutim, Milena Bujum iz "Amnestija" naglašava da se dve godine kasnije, većina otpuštenih suočava sa siromaštvom.

“Oni su skoro na crnoj listi. Teško pronalaze posao na drugom mestu. U javnom sektoru to je nemoguće, ali čak i u privatnom sektoru veoma je teško da dobiju posao. Ti ljudi su odbačeni”.

Vlada je optužila otpuštene radnike da su članovi zabranjenih grupa koje su navodno organizovale puč, a koje je predvodio muslimanski sveštenik Fetulah Gulen koji se nalazi u egzilu. On odbacuje svaku umešanost.

Fetulah Gulen
Fetulah Gulen

Pod međunarodnim pritiskom, Turska je formirala apelacione komisije, koje su primile 125 hiljada zahteva, ali su procesuirale manje od trećine, od kojih je manje od svakog desetog, uspešno rešeno.

“Kao dokaze oni su uključili reference na novac deponovan u sada zatvorenoj banci, na primer, ili pretplatu na određene listove ili članstvo u određenom sindikatu. Sve aktivnosti koje su bezopasne, a koje kada su bile preduzete, nisu bile ilegalne”, objašnjava Bujum.

U vreme vanrednog stanja takođe su desetine novinara i aktivista za ljudska prava uhapšene. Ubistvo kolumniste "Vašington posta" Džamala Kašogija, u saudijskom konzulatu u Istanbulu, privuklo je globalnu pažnju kad se radi o pretnjama novinarima.

Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan oštro je osudio ubistvo, zahtevajući pravdu. Ali aktivisti, među kojima i Lui Šarbono iz "Hjuman rajts voča", optužuju Ankaru za dvostruke standarde.

“Želimo da vlada Turske, koja nažalost ima katastrofalnu istoriju sa tretmanom sopstvenih novinara, kao i Saudijska Arabija, da istupe i da iskoriste šansu da krenu u budućnost, zaborave prošlost i učine nešto što bi pomoglo u transparentnosti i okončaju takvu vrstu brutalnog tretmana novinara”.

Milena Bujum iz "Amnesti internešnala" pozdravila je oštar odgovor Turske na ubistvo Kašogija.

“Želeli bismo da vidimo istu takvu strogost u zahtevima za pravdom, za svakoga u Turskoj”.

Za mnoge od onih koji su uhapšeni tokom vanrednog stanja i dalje traje sudski postupak, uključujući desetine novinara i nekoliko aktivista organizacije "Amnesti internešnal".

XS
SM
MD
LG