Linkovi

Amerika se aktivno vraća na Balkan


Državni sekretar SAD Majk Pompeo i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, tokom susreta u Njujorku, 20. avgusta 2019.
Državni sekretar SAD Majk Pompeo i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, tokom susreta u Njujorku, 20. avgusta 2019.

Za one koji su pažljivo pratili situaciju poslednjih meseci - susret drugog čoveka američke administracije i prvog čoveka Srbije u utorak Njujorku nije bio iznenađenje, već samo logičan korak posle svih razgovora koje su sa srpskim zvaničnicima imali Riker, Palmer, Bolton i drugi predstavnici Sjedinjenih Država.

A sve to, po oceni sagovornika Glasa Amerike pokazuje zainteresovanost i spremnost Bele kuće da se aktivnije uključi u rešavanje kosovskog problema.

"Bez Amerike se to ne može rešiti. Amerika ima odlučujuću ulogu i uticaj kada je reč o vlasima u Prištini, i u tom smislu je njen angažman dobrodošao. Sa druge strane, njen angažman je neophodan za bilo kakvo konačno rešenje", kaže bivši diplomata Zoran Milivojević.

"Mislim da je novost sama po sebi involviranje Amerike vrlo otvoreno u dijalog Beograda i Prištine. Jer do sada se govorilo da će Amerika ući najdirektnije moguće u taj dijalog. Ona je prisutna sve vreme, ali nekako sa zadnjeg sedišta. Sama činjenica da je vrlo otvoreno rečeno i od strane Stejt dipartmenta i od strane državnog sekretara Pompea da se razgovaralo o odnosu Beograda i Prištine je na neki način novost", smatra Milan Krstić, asistent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.

Po mišljenju Zorana Milivojevića, poruke koje je poslao državni sekretar Pompeo su kompatibilne sa nedavnim porukama zemalja kvinte i pokazuju spremnost Zapada da okonča kosovsku krizu:

"Iz saopštenja Stejt departmenta i iz tvita državnog sekretara Pompea posle razgovora, vidljivo je da i Vašington, ja bih rekao i Zapad, ima interesa da se obaj prostor uredi na neki način, što bi trebalo i ovaj dijalog da pomogne. I drugo, da se uključi u zapadnu interesnu sferu - i kroz evrointegracije, i kroz evroatlantski proces. I da se na taj način nekako ta transatlantska zajednica, kako je to Pompeo nazvao, zaokruži i sa ovim prostorom", kaže za Glas Amerike Milivojević.

S obzirom na to da jedni za drugim slede izbori prvo na Kosovu, zatim u Srbiji, i na kraju u samoj Americi, faktor vreme postaje ključan u priči o nastavku dijaloga i postizanju konačnog rešenja između Beograda i Prištine:

"Nije problem da se to ubrza, ali zavisi od Amerike. I ukoliko su se zaista odlučili za ovu inicijativu, ako se možemo tako da kvalifikujemo ovo juče, onda bi trebalo očekivati da predstoje ovi potezi do kraja godine - da se deblokira dijalog preko skidanja ovih mera Prištine, i drugo, da u Prištini naredna ekipa koja bude formirala vlast, vladu, ili šta god, bude na liniji tog interesa. Dakle, na liniji nastavka dijaloga i traženja rešenja", ističe Milivojević.

"Ukoliko ne dođe do rešenja do kraja leta naredne godine, u tom slučaju ćemo verovatno ući u period kada će se predizborne aktivnosti u Americi intenzivirati i kada se neće niko iz američkog establišmenta neće toliko baviti odnosima Beograda i Prištine, nego će se čekati rezultati izbora. Tako da to može takođe da promeni tok, naročito ukoliko bi eventualno demokratski kandidat pobedio na izborima, a ne aktuelni predsednik Donald Tramp", kaže na kraju Milan Krstić.

Ukoliko se stvari između Beograda i Prištine ne reše relativno brzo, najkasnije do sredine iduće godine, sve se odlaže na neodređeno vreme. S obzirom na to da su mnogi u i Srbiji i na Kosovu spremni na beskonačno odugovlačenje, Amerika i Evropa moraju na pokažu odlučnost i brzinu, jer će im se u suprotnom stvari ponovi izmaći iz ruku, a Srbija i Kosovo ostati zaglavljeni u svom problemu.

XS
SM
MD
LG