U Kotoru je u četvrtak održan Samit čelnika Zapadnog Balkana i Evropske unije na kojem je razmatran Plan rasta EU za Zapadni Balkan, koji uključuje šest milijardi eura bespovratne pomoći i kredita za ubrzanje socio-ekonomskog približavanja Evropskoj uniji.
Prisustvovali su zvaničnici država regiona, pomoćnik američkog državnog sekretara za evropske i evroazijske poslove Džejms O’Brajen i komesar Evropske unije za proširenje Oliver Varhelji.
Na samitu koji je organizovan pod sloganom „Jedan region, zajednička vizija”, pomoćnik američkog državnog sekretara za evropske i evroazijske poslove Džejms O’Brajen kazao je da je “cilj plana rasta da se ljudi, dobra, kapital i usluge kreću bezbjednije, brže i jeftinije nego ranije”.
“Veoma sam ohrabren što ovdje vidim da govorimo o zajedničkom regionalnom tržištu i pristupu zemalja regiona jedinstvenom tržištu EU. Ako uradimo ove stvari, mislim da će to i neke političke probleme olakšati. Neće ih riješiti, ali će početi njima da se bavi”, kazao je O’Brajen i poručio da “u zemlji gdje ima zabrinutosti da krijumčari prelaze granicu, treba postaviti sistem skeniranja tereta koji ulazi i izlazi”.
“Ne zatvarajte granice, samo kontrolišite što prolazi. Ako želite više investicija… pristupite zajedničkom digitalnom tržištu EU. Uradite sami svoj posao, ne pitajte drugoga da nešto uradi prvi, kako biste ga vi uradili”, rekao je O’Brajen.
Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji kazao je da je sprovođenje reformi primjetno, kao i da plan rasta predviđa uvažavanje svih reformi. Varhelji je poručio da plan rasta više nije samo slovo na papiru, te da će uskoro početi i njegova realizacija.
“Do kraja mandata sledeće komisije, EU će biti spremna za prijem novih članica. Do 2027. zbog plana rasta i intenziteta pomoći iz ekonomskog i investicionog plana, uz reformske agende i dodatnu finansijsku pomoć, Balkan će biti spreman, ili bi mogao biti spreman, ili bi mogao učiniti sebe spremnim da se pridruži EU", kazao je Varhelji.
Varhelji je, takođe, rekao da EU veoma blisko radi sa Vladom Crne Gore u vezi sa dobijanjem IBAR-a.
“Čekaju se još neki zakoni u parlamentu, ako je Vlada spremna da dostavi rezultate, vjerujem da ćemo do ljeta imati IBAR, ali kao što sam rekao ima još posla”, rekao je Varhelji na konferenciji za novinare sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem na Samitu u Kotoru.
Crnogorski premijer Milojko Spajić kazao je, otvarajući Samit lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije u Kotoru, da je Vlada Crne Gore posvećena evropskim reformama i implementaciji mjera potrebnih za ostvarenje Plana rasta.
Premijer Spajić navodi da “Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja jasan signal posvećenosti Evropske unije ekonomskoj i demokratskoj transformaciji Zapadnog Balkana”.
“Često kažem da je Crna Gora tržište od pola miliona ljudi, ali kao dio zajedničkog tržišta je tržište od 500 miliona. Takođe, vjerujem da ćemo se usaglasiti da je Evropska unija snažnija sa više članica, kao i da će EU uskoro biti spremna za proširenje u smjeru zemalja Zapadnog Balkana", naveo je Spajić koji je bio domaćin Samita u Kotoru.
Spajić je, na konferenciji za novinare sa evropskim komesarom za susjedsku politiku i proširenje poručio i da “prošlost ne smije definisati budućnost, već budućnost mora definisati prošlost”.
On naveo da je u prethodnih mjesec bilo previše tema u regionu koje su vraćale u prošlost, a da treba gledati u budućnost. Crnogorski premijer je kazao da smatra da je “Crna Gora centar regiona i da će dati sve kako bi se riješila multilateralna pitanja”.
"Nećemo ostaviti nijedan kamen neprevrnut dok ne nađemo rješenja za sva multilateralna pitanja koja će u budućnosti olakšavati bilateralna pitanja. Razumijemo bol, teme koje opterećuju iz prošlosti, ali veoma mi je drago da smo svi okrenuti prema budućnosti i onome što nas sve spaja, a to su ekonomija i evropske integracije", poručio je Spajić.
Spajić je, takođe, kazao da su amandmani koje je Crna Gora podnijela na tekst Rezolucije UN o genocidu u Srebrenici, kako je rekao, “bili jako dobrodošli u jednoj konstalaciji stvari koja je bila veoma zategnuta u regionu”.
“Vidite da su sa svih strana pozravljeni. Ja očekujem da se crnogorski amandmani prihvate.Vidjeli smo i najave da će prvi amandman definitivno biti dio osnovnog teksta.Vidjećemo za drugi amandman, razgovaramo o formulaciji koja bi odgovarala svim stranama koje predlažu Rezoluciju”, kazao je Spajić.
Vučić: Kakav je smisao Rezolucije o Srebrenici?
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je, na otvaranju Samita lidera Zapadnog Balkana u Kotoru, da nema nikavu poruku za Crnu Goru u odnosu na usvajanje rezolucije o Srebrenici, ali da ne vidi smisao Rezolucije.
"Nemam poruku, to je njihova stvar. Oni donose odluku kako će da se postave o tim pitanjima. Mi znamo šta je naš odnos o tome. Ja imam jedno pitanje na koje niko nema odgovor . Kakav je smisao toga? Pošto nam govore, ovo se ne odnosi na Crnu Goru već na sve druge, a kakav je smisao te Rezolucije. Kažete nije nametanje kolektivne krivice. A nego šta je? Pošto je individualna krivica već određena presudama, šta drugo se radi tu…a ne pominje se nijedno ime u samoj Rezoluciji. Tako da, svako neka donosi svoju odluku. U skladu sa tim i mi ćemo se ponašati u budućnosti”, rekao je Vučić.
Predsjednik Srbije takođe je kazao da je uvjeren da zemlje regiona neće ući u EU prije Ukrajine.
"Kada ćemo ući u Evropsku uniju, da li ćemo ući zajedno sa Ukrajinom, to je drugi problem. Vi imate vaše mišljenje, ali moja inteligencija mi govori da sam ja u pravu. I naravno, to je nešto što se trenutno događa. Vjerovatno ćemo čekati još nekih šest godina, što je takođe u redu. U vašim zemljama je možda Evropska unija toliko popularna, u mojoj zemlji nije toliko popularna kao što ni mi nismo toliko popularni, iako smo mi najveći dio ovog regiona. Nećemo mi nikada pričati loše stvari o važnosti ove inicijative", rekao je Vučić.
Premijer Kosova Aljbin Kurti kazao je da je Kosovo posvećeno reformama koje je postavila EU i da se progres te zemlje mora uvažiti. On je naglasio da je važno sprovesti reforme kako bi Plan rasta bio realizovan.
Kurti je, takođe, govorio o ratu u Ukrajimi i rekao da je to ključna prijetnja EU i bezbjednosti. On je poručio i da su neophodni dobrosusjedski odnosi u regionu.
“Dobrosusjedski odnosi u našem regionu, uz međusobna de facto i de iure priznanja, neophodni su za mir, bezbjednost i integracije. Tražim od Srbije da preda Milana Radojičića Kosovu, ali i njegovu paravojnu grupu koja je ubila našeg narednika Afrima Bunjakua u septembru prošle godine”, reko je Kurti na Samitu u Kotoru.
Predsjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto kazala je da je evropski put glavni spoljnopolitički cilj za koji u Bosni i Hercegovinni postoji konsenzus, te da je ta zemlja,od 113 reformi koliko je bilo inicijalno predloženo od EU, usaglasila 110 reformi.
Premijer Albanije Edi Rama poručio je da ne treba čekati da sve reforme budu sprovedene kako bi EU otvorila vrata za zemlje Zapadnog Balkana.
On je kazao da “treba da budemo dio EU prije nego što sprovedemo sve reforme kako bismo vidjeli kako se to sprovodi u praksi i lakše se privikavali tržištu kojem pripadamo”.
