Linkovi

Bajden odao poštu žrtvama u Bafalu, poručio da "zlo neće pobediti"


Predsednik Džo Bajden i prva dama Džil Bajden odaju poštu žrtvama masakra u Bafalu (Foto: Reuters/Leah Mills)
Predsednik Džo Bajden i prva dama Džil Bajden odaju poštu žrtvama masakra u Bafalu (Foto: Reuters/Leah Mills)

Predsednik SAD Džo Bajden u utorak je pozvao sve Amerikance da odbace "otrov" ideologije koja promoviše superiornost belaca, u obraćanju porodicama i lokalnim zvaničnicima u gradu Bafalu, u Njujorku, gde je proteklog vikenda izvršeno masovno ubistvo motivisano rasizmom.

"Ideologija superiornosti belaca je otrov. Zaista otrov, koji teče kroz naše političko telo. Moramo što jasnije i snažnije da poručimo da za tu ideologiju nema mesta u Americi", rekao je Bajden i poručio da se u Bafalu dogodio "domaći terorizam" .

"Oni koji se prave da vole Ameriku podstiču mržnju i strah. Sada je vreme da ljudi svih rasa i porekla dignu glas kao većinska Amerika i odbace ideju o nadmoći belaca", istakao je Bajden.

Takođe je odbacio teoriju zavere poznatu kao "velika zamena", koja se promoviše u nekim konzervativnim političkim krugovima, a kojom se tvrdi da se belci namerno zamenuju manjinama kroz imigraciju u SAD i drugim mestima.

Dodao je da je beli napadač koji je ubio 9 Afromerikanaca i čuvara, takođe Afroamerikanca, koji je pokušavao da ih zaštiti, bio podstaknut "mržnjom koja kroz medije i politiku, internet radikalizuje besne, otuđene, izgubljene i izolovane pojedince da lažno veruju da će ih zameniti...drugi. Ljudima koji ne izgledaju kao oni".

Američki lider ocenio je da je snaga Amerike u njenoj raznolikosti i da naciju ne sme da iskrivi "manjina puna mržnje".

"U Americi, zlo neće pobediti, obećavam vam. Mržnja neće prevladati, ideologija superiornosti belaca neće imati poslednju reč", rekao je američki predsednik.

Bajden je međutim priznao da će biti teško usvojiti bilo koje mere za kontrolu oružja, ali je naglasio da neće odustati od promena kojima bi se suzbilo oružano nasilje, navodeći da on i drugi Amerikanci moraju da izvrše pritisak na članove Kongresa da reaguju.

"Moram da ubedim Kongres. Zemlja, između ostalog, mora da se pogleda u ogledalo. To je realnost. Imamo problem sa domaćim terorizmom. On postoji", rekao je Bajden novinarima nakon odlaska iz Bafala.

Bajden je pre obraćanja odao poštu žrtvama masovnog ubistva koje je počinio 18-godišnji belac. Američki predsednik je u pratnji prve dame SAD Džil i političkih lidera iz Njujorka položio cveće ispred improvizovanog spomenika blizu prodavnice u kojoj se tragedija dogodila.

Zatim je iza zatvorenih vrata razgovarao sa porodicama žrtava Pejtona Gendrona, za kojeg policija tvrdi da je iz rasističkih pobuda otvorio vatru iz poluautomatske puške. Gendron je ciljano došao u crnački kvart i supermarket u tom kraju. Troje ljudi je ranjeno, a on se na licu mesta predao policiji.

Portparolka Bele kuće Karin Žan Pjer kazala je da će "Bajden pokušati da uteši porodice onih čiji su životi bezobzirno oduzeti", kao i da će se sastati sa policijacima i pripadnicima hitnih službi koji su brzo reagovali.

Jedna od Bajdenovih prvih poruka u kampanji bila je da će "Americi vratiti dušu", što se odnosilo na marš rasista u Šarlotsvilu 2017. godine, koji bivši predsednik Donald Tramp nije oštro osudio.

Ali, poseta Bafalu istovremeno će pokazati koliko je malo Bajden uradio da spreči porast belačkog rasizma i da smanji oružano nasilje. Oštrijoj kontroli kupovine i nošenja oružja se uglavnom protive republikanci. Bajden je tražio od Kongresa da usvoji zakon o bezbednosnim proverama kupaca oružja i da zabrani prodaju automatskog oružja, ali demokrate nemaju dovoljno glasova da to usvoje.

Iz Saveta za nacionalnu bezbednost je u ponedeljak saopšteno da Bajdenova administracija radi na tome da implementira nacionalnu strategiju za borbu protiv domaćeg terorizma, na kojoj se radi od početka njegovog mandata.

FBI je u novembru saopštio da vodi oko 2.700 istraga u vezi sa domaćim nasilnim ekstremizmom.

Policija u Bafalu je potvrdila da istražuje Gendronove objave na Internetu, među kojima je i manifest od 180 strana, za koji se veruje da je inspirisan teorijom zavere da su belce u Americi polako zamenjuju pripadnici manjina.

XS
SM
MD
LG