Linkovi

Ekonomske posledice ruskog rata: Niži globalni rast i sve nestabilnije snabdevanje hranom


ARHIVA - Sedište Međunarodnog monetarnog fonda u Vašingtonu (Foto: Reuters/Yuri Gripas)
ARHIVA - Sedište Međunarodnog monetarnog fonda u Vašingtonu (Foto: Reuters/Yuri Gripas)

Međunarodni monetarni fond (MMF) u utorak je snizio procenu globalnog ekonomskog rasta za gotovo jedan procenat, pozivajući se na ruski rat u Ukrajini, i upozorio da je inflacija sada "jasna opasnost" za mnoge zemlje.

MMF je u novom izveštaju o izgledima za svetsku ekonomiju naveo da se očekuje da će rat dodatno povećati inflaciju, te da bi dalje pooštravanje zapadnih sankcija protiv Rusije, da bi se obuhvatio izvoz energenata, izazvalo još jedan veliki globalni ekonomski pad.

Među drugim rizicima, MMF navodi veće od očekivanog ekonomsko usporavanje u Kini, izazvano uvođenjem novih karantina zbog Kovida 19.

Rast cena hrane, energije i drugih proizvoda mogao bi da izazove socijalne nemire, naročito u ranjivim zemljama u razvoju, ocenio je Međunarodni monetarni fond koji je procenu rasta snizio drugi put ove godine.

MMF sada prognozira globalni rast od 3,6 odsto u 2022. i 2023. godini, što je pad od 0,8 odnosno 0,2 odsto u odnosu na procenu iz januara, koji je rezultat direktnih posledica rata Rusije u Ukrajini i prelivanja krize na ostatak sveta.

"Šta je cena ruske invazije na Ukrajinu? Kriza na krizu, sa katastrofalnim ljudskim posledicama i ogromnim nazadovanjem u globalnoj ekonomiji", poručila je direktorka MMF-a Kristalina Georgijeva.

Ruski rat u Ukrajini kriv je i za pogoršanje "već teške" nestabilnosti u snabdevanju hranom u svetu, a globalnim inflatornim pritiscima doprinose cene i potresi u vezi vezi sa zalihama, rekla je u utorak američka sekretarka za finansije Dženet Jelen.

Čak i pre rata, više od 800 miliona ljudi - ili 10 odsto globalne populacije - bilo je suočeno sa hroničnom nestabilnošću u snabdevanju hranom, dodala je Jelen, a procene pokazuju da bi samo veće cene hrane mogle da gurnu najmanje 10 miliona ljudi u siromaštvo.

Jelen je na jednom panelu, na visokom nivou, ocenila da bi zemlje trebalo da izbegavaju uvođenje zabrana na izvoz koje bi mogle dodatno da povećaju cene, i da bi trebalo istovremeno da povećaju podršku ranjivim kategorijama stanovništva i poljoprivrednicima, što je poruka koju je uputio i nemački ministar finansija Kristijan Lindner.

"Želim da budem jasna: Ruski potezi su odgovorni za ovo", poručila je američka zvaničnica i dodala da SAD rade sa partnerima i saveznicima na "ublažavanju posledica bezobzirnog ruskog rata protiv najranjivijih u svetu".

Lindner, koji je govorio u ime G7, naglasio je da je potrebna ciljana i koordinisana akcija, ali je pozvao zemlje da "poljoprovredna tržišta drže otvorenim, da ne gomilaju zalihe i da ne uvode neopravdane restrikcije na izvoz poljoprivrednih proizvoda".

Jelen je naglasila da je Vašington rešen da osigura dostupnost hrane i vitalnih poljoprivrednih sirovina i proizvoda za ljude širom svete, čak i dok pooštrava sankcije protiv Rusije.

Naglasila je da je ključno osnažiti dugoročnu otpornost, i pozvala međunarodne finansijske institucije da pomognu da se ublaže posledice globalnih nestašica đubriva i da se reše problemi u lancu nabavke kada je reč o hrani i ključnim zalihama.

Indonežanska ministarka finansija Sri Muljani Indravati rekla je učesnicima panela da će bebednost u snabdevanju hranom biti jedno od ključnih pitanja na prvoj sesiji sastanka zvaničnika G20, kojim Indonezija trenutno predsedava, i upozorio da bi nagli rast cena hrane i energije mogao da "dovede do ogromnih i političkih i socijalnih nemira".

Direktorka Međunarodnog monetarnog fonda rekla je da kriza u snabdevanju hranom predstavlja dodatni pritisak za 60 odsto zemalja sa niskim prihodila ili koje su blizu dužničkih problema.

"Znamo da je glad najrešiviji svetski problem. I predstojeća kriza je vreme da se odlučno deluje", poručila je Georgijeva.

XS
SM
MD
LG