Četvrt veka od ubistva Slavka Ćuruvije: Pravda mrtva, ali istina živi

ARHIVA - Slavko Ćuruvija tokom konferencije za medije 1998, nepunu godinu uoči ubistva (Foto: AFP/Andrej Isaković)

Prošlo je četvrt veka od ubistva Slavka Ćuruvije, novinara, izdavača i osnivača listova „Nedeljni telegraf“, „Dnevni telegraf“ i „Evropljanin“.

Ubijen je u Svetogorskoj ulici (bivšoj Ive Lole Ribara) u centru Beograda, u prolazu zgrade u kojoj je živeo.

Ustreljen je vatrenim oružjem s leđa.

Na tom mestu prijatelji, kolege i predstavnici novinarskih udruženja, položili su vence i odali počast istaknutom novinaru. Podsetili su i na odluku Apelacionog suda koji je preinačio prvosetepenu presudu bivšim pripadnicima Državne bezbednosti Radomiru Markoviću Milanu Radonjiću, Miroslavu Kurku i Ratku Romiću, kojom su bili osuđeni na ukupno sto godina zatvora.

Ne propustite:

Oslobađajuća presuda za ubistvo Ćuruvije: "Veliki poraz za društvo u Srbiji"

Veran Matić, predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara, smatra da su se kažnjavanju odgovornih isprečile sudije.

"Dva puta smo imali presude od ukupno 100 godina, imali smo brojne dokaze u ovom sudskom postupku i samo su neki novinari profesionalci, policajci i tužioci osvetlali obraz svojih profesija jer danas u Srbiji svi znaju ko je izvršio ubistvo, organizovao i kakva je bila pozadina ubistva Slavka Ćuruvije", rekao je Matić.

Uz poruku da će telo koje predvodi nastaviti rad na svim slučajevima ubistava novinara, jer - kako smatra - postoji mnogo detalja koje je potrebno učiniti javnim, Matić se upitao da li je srpsko društvo spremno za suočavanje sa sopstvenom istorijom.

"Sve češće kada se suočavamo sa zlom prošlošću imamo savršene istrage, uspešne policajce i na kraju se ispreči nekakav sud, čak i kada umamo uspešne tužioce ispreči se sud. To govori da naše društvo nije spremno da se suoči sa prošlošću i za reformisanje nasilnog društva koje je stvoreno devedesetih godina", poručio je Matić.

Neposredno uoči ubistva, tokom NATO intervencije 1999. tadašnja “Politika ekspres” objavila je tekst čiji je naslov bio "Ćuruvija dočekao bombe".

Ne propustite:

Bela zastava i 25 minuta tišine na protestu zbog oslobađajuće presude za ubistvo Ćuruvije

U trenutku ubistva Slavka Ćuruvije, ministar informisanja u tadašnjoj Vladi Srbije premijera Mirka Marijanovića bio je aktuelni predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Decembra 2013. godine Vučić, koji je tada obavljao funkciju potpredsednika vlade, obećao je da će podneti ostavku ukoliko Ćuruvijino ubistvo ne bude razrešeno.

Marko Somborac, potpredsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije, podsetio je na izostanak odgovornosti i Vučićevo obećanje, ali i bivše premijerke Ane Brnabić - koja se upitala zašto suđenje nije počelo odmah pošto je počinjeno ubistvo, u vreme vladavine Slobodana Miloševića.

„Ono što imamo je nekažnjivost, imamo konstantne hajke na medije u organizaciji vlasti i za neke kolege stalan život pod pretnjama“, rekao je Somborac, dodajući da će borba za traganjem za istinom o ubistvu Ćuruvije biti nastavljena, kako sve što se događalo proteklih godina ne bi bilo uzaludno.

Živojin Rakočević, predsednik Udruženja novinara Srbije koje je u vreme Ćuruvijinog ubistva bilo pod kontrolom Miloševićevog režima, smatra da se godišnjicom obeležava 25 godina mraka, koji je presudom za njegovo ubistvo konačno prekrio pravdu.

"Pravda je mrtva, ali istina živi i to znači da će ova zajednica, kakva god da je, disati za vratom onima koji su doneli onakvu presudu. Sa ovog mesta i svakog trenutka ponavljamo sudijama - pokajte se", rekao je Rakočević i poručio da se neće stati na ovome ni kada su u pitanju slučajevi Dade Vujasinović, Milana Pantića, ali ni slučajevi 17 otetih, ubijenih i nestalih novinara Srba, Albanaca i stranaca na prostoru Kosova.

Savet Evrope je u svom nedavnom izveštaju slučaj novinara "Večernjih novosti" Milana Pantića uvrstio u kategoriju nekažnjivosti ubistava novinara. Na tom spisku se već nalazi ime Radislave Dade Vujasinović, za koju se sumnja da je ubijena 1994. godine. Istražni postupci do sada su pružali suprotstavljene zaključke da je njena smrt posledica samoubistva, odnosno ubistva.

Kako ocenjuje Perica Gunjić, urednik portala „Cenzolovka“, država Srbija je već pokazala da nikada neće razrešiti ubistvo Slavka Ćuruvije.

„Ona je pokazala i svoj odnos prema novinarima i medijima, ništa ne ukazuje da će se stanje na medijskoj sceni poboljšati, ništa ne ukazuje da će se smanjiti opšte nasilje prema novinarima, koje se svakodnevno sprovodi što od državnih zvaničnika, što od njihovih botova i armije nekih funkcionera koji su u tome veoma agilni. Tako da mislim da u toj atmosferi novinari jedini mogu sami eventualno nešto da urade“, rekao je Gunjić.

On podvlači da u Srbiji jedino novinari mogu da iznesu istinu o Ćuruvijinoj smrti.

„Mislim da smo oslobađanjem optuženih za ovaj zločin i time da porodica, prijatelji, novinari i javnost Srbije nikada neće doživeti pravdu - mi stradali kao društvo. To su zastrašujuće stvari za jednu zemlju i to je ono što Fondacija Slavko Ćuruvija kaže – to je kolaps države“", rekao je Gunjić za Glas Amerike.

Zoran Živković, premijer Srbije u vremenu posle ubistva Zorana Đinđića i bivši član nekada vladajuće Demokratske stranke, podseća da su trenutno na vlasti iste osobe koje su čelne funkcije u državi obavljale u momentu Ćuruvijinog ubistva.

Živković je podsetio i da je aktuelni predsednik Srbije Aleksandar Vučić ubijenom novinaru poručivao da će mu se kad-tad osvetiti.

„Stanje u medijima u Srbiji danas je slično, s tim što društvene mreže sprečavaju režim da ih potpuno blokira – to je sad tehnološki neka pomoć ljudima koji žele da kažu istinu. Nikad neće biti rešeno ovo, bilo je u poslednjih petnaestak godina puno mogućnosti da se to reši, ali nije rešeno. Presude se donose i padaju na tako tankim nogama da je to poražvajuće, i mislim da bi Srbija, osim što je lepa zemlja postala i ozbiljna država, mora da dobije demokratski režim kakav je bio u one prve tri godine posle 5. oktobra“, izjavio je Živković za Glas Amerike.

U prva četiri meseca 2024. godine Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) notiralo je ukupno 36 napada na novinare. Tu su ubrojana četiri fizička napada, jedan napad na imovinu, 17 pritisaka i 14 verbalnih pretnji.

U istraživanjima i izveštajima brojnih eminentnih nevladinih međunarodnih posmatrača, poput Reportera bez granica (RSF), Fridom hausa (FH) i drugih, Srbija konstantno nazaduje ili stagnira u oblasti medijskih, kao i ljudskih prava i sloboda.

U izveštaju RSF-a za 2023. godinu pozicija Srbije se pogoršala i trenutno se nalazi na 91. mestu od ukupno 180. zemalja obuhvaćenih publikacijom.

Spomen ploča u centru Beograda gde je ubijen novinar Slavko Ćuruvija, Foto: VOA

Radi se o jedinoj državi Zapadnog Balkana koja je u 2023. nazadovala prema kriterijumima te organizacije.