Analiza crnogorskog obrazovnog sektora u periodu od 2015. do 2020, koju su uradili UNICEF i Ministarstvo prosvjete, pokazalo je “evidentan pad kvaliteta znanja”, uz obeshrabrujući skor od polovine funkcionalno nepismenih učenika, a njegovi autori upozorili da je stanje u obrazovanju “ozbiljan alarm za državu”.
U analizi se, pored ostalog, navodi da “uprkos mnogim značajnim pomacima u pojedinim segmentima obrazovnog sistema, poput povećanja obuhvata djece predškolskim obrazovanjem, povećane inkluzije djece sa smetnjama u razvoju u obrazovni proces, kao i stepena razvoja i funkcionalnosti informacionog sistema obrazovanja, dosadašnja strukturna reforma obrazovanja u Crnoj Gori nije uspjela da spriječi njegovu centralizaciju, zbog čega je ostajalo malo prostora za primjenu principa meritornosti i za kvalitativne promjene pedagoških praksi potrebnih za sticanje znanja i vještina za 21. vijek”.
Autori navode da se “u posljednje dvije godine pokazalo da sistemi ni u Crnoj Gori ni u svijetu nisu uspjeli da zaštite djecu iz ranjivih grupa od dodatnog negativnog uticaja krize izazvane pandemijom kovida-19 na njihovo obrazovanje i dobrobit”.
“Poseban problem je opšta dobrobit učenika, jer ovo istraživanje takođe ukazuje da su mjere usljed pandemije kovida-19 izazvale različite psihosocijalne probleme među djecom, poput straha od bolesti, depresije i osjećaja usamljenosti, a sve češće svjedočimo i ozbiljnom vršnjačkom nasilju”, navodi se u Analizi.
Analiza obrazovnog sistema je, takođe, “pokazala da poboljšanja u vidu pristupa obrazovanju i uspješan završetak obrazovanja ne koreliraju s postignućima učenika u odnosu na kvalitet učenja”.
“Činjenica da međunarodna testiranja ukazuju da je 40 posto učenika pokazalo minimalni nivo kompetencija, iako je učestvovalo u obrazovnom procesu, da je polovina učenika funkcionalno nepismena, što znači da nije u mogućnosti da reprodukuje pročitano gradivo, dok u odnosu na vršnjake iz zemalja OECD-a zaostaju u prosjeku dvije godine u čitanju i u predmetima prirodnih nauka, ozbiljan je alarm za državu za preispitivanje obrazovnih uslova, vještina nastavnog kadra i sveukupne školske kulture”, piše u dokumentu.
Ministarstvo i UNICEF ističu da je “već evidentan pad kvaliteta znanja i pored napora nastavnog osoblja da radi najbolje što zna u novonastalim okolnostima”.
“Ocjenjivanje je pretvoreno u pregovaranje, nastavljajući već uspostavljenu tradiciju hiperpodukcije priznanja „Luča“, piše u Analizi Ministarstva i UNICEF-a i dodaje da je njihov “zajednički cilj osnaživanje obrazovnih politika koje vode znanju zasnovanom na kritičkom mišljenju i na najboljim pedagoškim praksama”.
Dokument navodi da “učenje kako se uči umjesto memorisanja zahtijeva kvalitetan i pristojno plaćen nastavni kadar, spreman za cjeloživotno učenje i usavršavanje”.
“Ovakva škola i nastavnici nisu nam potrebni samo zbog uporno loših rezultata PISA testiranja, već zbog toga što je svaka vlada odgovorna da djeci i mladima, kao svom „prvom timu“, obezbijedi najbolji trening i trenere”, navode u izvještaju.
Prema navodima Analize, iako je pandemija kovida-19 neočekivano i teško pogodila sektor obrazovanja, još uvijek postoji mnogo toga što sistem može ili je mogao učiniti da nadoknadi gubitak učenja.
“Zato ćemo nastojati svim sredstvima da sistem učinimo otpornijim u budućnosti na sve promjene i trudićemo se da poštujemo preporuke zasnovane na međunarodnim istraživanjima i studijama politika u ovoj oblasti”, navode autori i dodaju da će im prvi cilj biti primjena holističkog pristupa obrazovanju i razvoj sveobuhvatne strategije sektora obrazovanja.
Oni se nadaju da će na taj način, uz dobro planiranje mjera i finansijsku održivost, postaviti osnov za snažan odgovor na sve postojeće i buduće izazove u crnogorskom obrazovnom sistemu.
Krajem prošle nedjelje, akademik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Momir Đurović oštro je kritikovao crnogorski školski program, navodeći da ga ne mogu apsolvirati ni osobe sa koeficijentom inteligencije 140-150, te da je to osnovni razlog “nulte produktivnosti” crnogorskih učenika po završenom školovanju.
