Linkovi

Kijev i Moskva razmenjuju optužbe za rušenje brane, stanovnici beže zbog poplava


Dom kulture u poplavljenom centru Nove Kahovke, 6. juna 2023. (Foto: Alexey Konovalov/TASS)
Dom kulture u poplavljenom centru Nove Kahovke, 6. juna 2023. (Foto: Alexey Konovalov/TASS)

KIJEV - Velika brana iz sovjetskog doba Hersonskoj oblasti u Ukrajini, koja je pod ruskom kontrolom, probijena je u utorak što je izazvalo poplave širom ratne zone. Hiljade ljudi evakuisane su iz naselja duž južnog dela reke Dnjepar nakon što je voda probila branu Nova Kahovka.

Na sateliskim snimcima kompanije Maksar tehnolodžis (Maxar Technologies) vide se velike poplave u južnoj Ukrajini, te uglavnom uništena brana i hidroelektrana.

Rusija kontroliše levu obalu Dnjepra i samu branu, a Ukrajina drži desnu obalu. Kijev je optužio Rusiju da je digla u vazduh branu i da je u pitanju namerni, ratni zločin. Kremlj kaže da je Ukrajina izvršila sabotažu kod brane, kako bi odvratila pažnju sa pokretanja velike kontraofanzive koja, kako tvrdi Moskva, ne ide po planu Kijeva. Neki zvaničnici koje je postavila Rusija izjavili su da je do pucanja brane došlo prirodno, i bez bilo čije uloge.

Iz Bijele kuće u utorak je saopšteno da ne može sa sigurnošću da kaže šta je izazvalo rušenje brane, ali da razmatra izveštaje da je Rusija kriva. Portparol Saveta za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi rekao je da je jasno da je rušenje brane verovatno dovelo do "velikog broja smrtnih slučajeva" i evakuacije hiljada Ukrajinaca. Takođe je upozorio da bi pričinjena šteta mogla da bude katastrofalna po ukrajinsku energetsku bezbednost.

Zamenik američke ambasadorke pri Ujedinjenim nacijama Robert Vud takođe je novinarima rekao da SAD "nisu sigurne" ko je kriv za rušenje brane, ali da ne bi imalo smisla da Ukrajina to uradi svom narodu i teritoriji.

Američka vlada ima obaveštajne informacije koje naginju ka zaključku da je Rusija odgovorna za uništenje brane, objavila je prethodno TV mreža NBC Njuz, pozivajući se na dvojicu američkih i još jednog, zapadnog zvaničnika. Administracija predsednika Bajdena radi na tome da deklasifikuje neke od informacija i mogla bi da ih objavi već tokom popodneva, preneo je NBC.

Nijedna strana nije ponudila javne dokaze. Ženevska konvencija eksplicitno zabranjuje napade na brane tokom rata, zbog opasnosti za civile.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je pucanje brane nazvao "ekološkom bombom za masovno uništenje" i poručio da samo oslobađanje cele zemlje može da bude garancija protiv novih "terorističkih" akata.

Takođe je naglasio da uništenje brane "neće zaustaviti Ukrajinu i Ukrajince".

"Oslobodićemo svu našu zemlju. Samo će potpuno oslobađanje ukrajinske teritorije od ruskih okupatora garantovati da viće neće biti sličnih terorističkih napada", naglasio je Zelenski.

Snimci postavljeni na društvenim mrežama, koje Rojters nije mogao nezavisno da proveri, pokazuju teške poplave u gradu Nova Kahovka.

Na ukrajinskoj televiziji, vladina zvaničnica Viktorija Litvinova izjavila je da je oko 40.000 ljudi moralo da bude evakuisano - 17.000 sa teritorije zapadno od Dnjpera, koju kontroliše Ukrajina, i 25.000 sa ruske, istočne strane reke.

Gradonačelnik koga su postavili Rusi, kazao je da nivo vode porastao na visinu od 11 metara, i da su neki građani završili u bolnici. Ali, nije izneo detalje. Meštani koji su telefonom razgovarali sa novinarima agencije Rojters kazali su da su neki građani odličili da ostanu, iako su im Rusi naredili da se evakuišu.

Ruska uprava ukrajinske oblasti Herson saopštila je da se sprema da evakuiše tri okruga - Novu Kahovku, Golo Pristan i Oleški.

Oleksandar Tolokonjikov, zvaničnik Hersonske vojne administracije sa ukrajinske strane, upozorio je da će poplave biti još veće.

„Sutra će biti vrhunac, a onda će doći do pada“, rekao je on na brifingu za medije. „Već smo evakuisali oko 1.000 ljudi. Imamo oko 50 autobusa koji voze između Hersona i pogođenih sela. U Hersonu imamo pripremljena četiri mesta za evakuaciju.“

O situaciji je raspravljao i Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija, na zahtev Ukrajine i Rusije. Ruski ambasador pri UN Vasilij Nebenzija okrivio je Ukrajinu, bez dokaza, za pucanje brane.

"Namerna sabotaža Kijeva protiv ključnog objekta je izuzeto opasna i u suštini može da se klasifikuje kao ratni zločin ili terorizam", rekao je Nebenzija.

Ukrajinski ambasador Sergej Kislica optužio je Rusiju za "teroristički akt protiv ukrajinske ključne infrastrukture", takođe bez pružanja dokaza.

"Branu su minirali i razneli ruski okupatori", rekao je Kislica, dok je zvaničnik UN Martin Grifits upozorio da će "obim katastrofe" biti poznat tek narednih dana, ali da već ima dalekosežne posledice po hiljade ljudi u južnoj Ukrajini na obe strane fronta "kroz gubitak domova, hrane, bezbedne vode".

Brana, visoka 30 metara i duga 3,2 km izgrađena je 1956. godine na reci Dnjepar kao deo hidroelektrane Kahovka. Snabdeva vodom južni deo Ukrajine, kao i poluostrvo Krim, koje je Rusija anektirala 2014. godine, i nuklearnu elektranu Zaporožje, koja je takođe pod ruskom kontrolom i koja vodu za hlađenje dobija iz rezervoara.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da nema neposrednog rizika za nuklearnu bezbednost u elektrani zbog probijanja brane, ali da pažljivo prati situaciju.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski okrivio je Rusiju za učinjenu štetu.

"Uništavanje brane u hidroelektrani Kahovka potvrđuje celom svetu da ih treba isterati iz svakog ćoška Ukrajine", napisao je Zelenski na Tviteru.

Ukrajina je krenula u kontraonfazivu protiv Rusije i nije jasno kako će pucanje brane uticati na planove.

Ujedinjene nacije nemaju nezavisne informacije o tome kako je došlo do pucanja brane u Ukrajini, izjavio je generalni sekretar UN Antonio Gutereš u utorak, opisujući taj događaj kao "još jednu tešku razornu posledicu ruske invazije na Ukrajinu."

"Napadi na civile i ključnu civilnu infrastrukturu moraju da prestanu. Moramo da reagujemo da obezbedimo poštovanje međunarodnog humanitarnog prava", rekao je novinarima Gutereš.

Šojgu: Osujetili smo ukrajinsku kontraofanzivu

Ruski ministar odbrane saopštio je u utorak da su ruske snage uspešno odgovorile prva tri dana ukrajinske kontraofanzive, u bitkama u kojima je, kako navodi poginulo ili ranjeno više od 3.700 ukrajinskih vojnika.

Šojgu je izneo neoubičajeno detaljnu procenu navodnih gubitaka ove strane. Ukrajina namerno izbegava konkretna saopštenja o tome da li je njena dugo očekivana kontraofanziva u toku, a Rojters nije mogao da nezavisno potvrdi ruske tvrdnje na terenu.

Stanovnica Nove Kahovke u Hersonu posle pucanja lokalne brane, 6. juna 2023. (Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka)
Stanovnica Nove Kahovke u Hersonu posle pucanja lokalne brane, 6. juna 2023. (Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka)

"U protekla tri dana, ukrajinski režim je pokrenuo svoju dugo najavljivanu ofanzivu u različitim sektorima na frontu, rekao je Šojgu. "Pokušaji ofanzive su osujećeni, neprijatelj je zaustavljen - dodao je."

On tvrdsi da je Ukrajina tokom tri dana izgubila 3.715 boraca kao i 52 tenka i 207 oklopnih vozila. Rusija je izgubila 71 vojnika a 210 ih je ranjeno u istom periodu, u bitkama, u kojima je ostala i bez 15 tenkova i devet oklopnih vozila, dodao je Šojgu.

XS
SM
MD
LG