Linkovi

Teksas: Mešoviti efekti pada cena nafte


Jedna od mnogobrojnih naftna bušotina u Teksasu
Jedna od mnogobrojnih naftna bušotina u Teksasu

Relativno niski trošpkovi proizvodnje na jugu Teksasa, uz kompenzatorne ekonomske aktivnosti - bar za sada umanjuju negativan uticaj niske vrednosti "crnog zlata" na svetskom tržištu...

Dramatičan pad cena nafte na svetskom tržištu u poslednjih nekoliko meseci doveo je do toga da su naftne kompanije počele da otpuštaju na hiljade radnika i obustavljaju nove projekte, kako potrage za naftom, tako i bušenja. To takođe ima negativan uticaj i na male uslužne firme, pa čak i prodavnice koje posluju sa naftnim kompanijama u državama velikim proizvođačima nafte – poput Teksasa. Međutim, postoje kompenzatorne ekonomske aktivnosti koje – bar za sada - minimalizuju negativan uticaj.

Radnici na naftnim bušotinama, kako cene nafte padaju, suočavaju se sa nezaposlenošću.

Negativan uticaj je mnogo veći u državama poput Aljaske ili Severne Dakote, gde su troškovi proizvodnje viši nego u regionu škriljaca Igl Ford u centralnom delu južnog Teksasa.

U prodavnici “Rooster Safety“ u Plezentonu, u Taksasu, gde naftni radnici kupuju rukavice, šlemove i drugu zaštitnu opremu, promet se čak uvećao. Vlasnik prodavnice Džejms Strejndž kaže da mu sada stižu narudžbine od osoba zaduženih za kupovinu opreme u velikim kompanijama, kojima nije smetalo da plaćaju više većim dobavljačima, kada su cene nafte bile visoke.

“Sada kada cene nafte padaju i svi paze na budžet, spremi su da potroše dodatnih pola sata i naprave račun kod nas, kako bi mogli da počnu da kupuju i malo uštede novac”.

Ukoliko uspeju da zadrže troškove na niskom nivou, neki projekti u ovom gradu mogu da ostanu profitabilni, pod uslovom da cena nafte bude iznad 40 dolara za barel.

Ekonomista Adam Perdju, sa Instituta za regionalnu prognozu Univerziteta Hjuston, proučava uticaj ovog usporavanja na Teksas.

“Budžeti za istraživanje i proizvodnju se smanjuju od deset do 50 odsto, najviše firmi se odlučuje za oko 30 odsto”.

On kaže da će ekonomija Hjustona, koja je poslednjih godina zabeležila rast od pet odsto, osetiti tu manju potrošnju.

“Predviđamo da će biti 20 hiljada manje radnih mesta, nego što bismo inače imali. I dalje očekujemo rast u oblasti oko Hjustona, samo što će se on usporiti na razumniju meru - nešto manje od dva procenta”.

Usporavanje će takođe imati nagativan uticaj na kompanije koje prave cevi i ventile, koji se koriste u traganju za naftom i proizvodnji, ali i na autoprevoznike koji snabdevaju naftne kompanije peskom i hemikalijama za hidraulično lomljenje odnosno „freking“, baš kao i mnoge druge male firme koje opslužuju industriju energenata.

S druge strane, niske cene nafte će stimulisati proizvođače hemijskih supstanci koji koriste ugljovodonike za pravljenje svega, od rastvarača do veštačkog đubriva i plastike. Adam Perdju kaže da će novo hemijsko postrojenje, koje se gradi u okolini Hjustona, sačuvati posao mnogim zanatlijama.

“Mnogi od radnika na bušotinama, koji budu izgubili posao u naftnim poljima, moći će da se vrate kući i nađu posao kao varioci ili radnici na građevini”.

Perdju navodi da analitičari u naftnim kompanijama veruju da će cene ponovo porasti za šest meseci, kada počne da se oseća smanjenje proizvodnje. Međutim, kaže Perdju, ukoliko se te pretpostavke pokažu kao netačne i cene nafte nastave da padaju, uticaj na Hjuston i državu Teksas uopšte, mogao bi da bude znatno gori.

XS
SM
MD
LG