Linkovi

Da li Tramp može da ode u zatvor ako bude proglašen krivim?


ARHIVA - Sudski crtež bivšeg predsjednika Donalda Trampa u sudnici u Vašingtonu
ARHIVA - Sudski crtež bivšeg predsjednika Donalda Trampa u sudnici u Vašingtonu
Pravni problemi s kojima se suočava bivši američki predsjednik Donald Tramp svakodnevno se intenziviraju.

Protiv Trampa je podignut niz optužnica koje ugrožavaju njegovu političku budućnost i zbog kojih bi, ako bude proglašen krivim, mogao da završi u zatvoru.

Protiv bivšeg predsjednika i trenutnog favorita za osvajanje predsjedničke nominacije Republikanske stranke prošle nedelje je u Vašingtonu podignuta optužnica za zavjeru za poništavanje izbornog poraza 2020. godine. Specijalni tužilac Džek Smit tražio je početak suđenja u tom slučaju 2. januara 2024. godine, nekoliko dana uoči godišnjice nemira na američkom Kapitolu.

Prethodno je Tramp optužen za krivična djela u Njujorku i na Floridi. Takođe bi mogao da bude uskoro optužen u Džordžiji.

Tramp je jedini američki predsjednik protiv kojeg je podignuta optužnica za krivično djelo i niko ne zna šta će se dogoditi ako bude proglašen krivim.

Optužnice su pokrenule pravna i ustavna pitanja, od kojih na neka nije lako odgovoriti.

Da li Tramp može da se kandiduje za predsjednika ako bude osuđen? Da li može da ide u zatvor? Da li države mogu da odluče da ga izbrišu sa glasačkog listića, zahtjevom da kandidati nisu krivično osuđivani? Šta ako Tramp bude osuđen, ali pobijedi na izborima? Može li da preuzme položaj a zatim pomiluje samog sebe?

Da li Tramp može da se kandiduje za predsjednika ako je osuđen?

Postoji gotovo univerzalna saglasnost kada je riječ o odgovoru na to pitanje: Ustav ne sprečava Trampa da se kandiduje za predsjednika čak i ako je osuđen.

Prema američkom Ustavu, postoje samo tri uslova za predsjedničke kandidate: Moraju da budu rođeni u Americi, da imaju najmanje 35 godina i da žive u SAD najmanje 14 godina.

Tramp ispunjava sva tri uslova i većina ustavnih akademika je saglasna da države ne mogu pojedinačno da uvedu dodatne uslove za predsjedničke kandidate.

Judžin Mazo, ekspert za izborno pravo i profesor Univerziteta Dukejn, kaže da se čak ne može zabraniti ljudima koji su "mentalno onesposebljeni" da se kandiduju, zato što se "u Ustavu navode svi uslovi".

"Ako želite dodatni uslov, morate da usvojite amandman na Ustav", rekao je Mazo u intervjuu za Glas Amerike.

Zakoni kojima se od predsjedničkih kandidata zahtijeva da objave svoje poreske prijave, a koji su proteklih godina usvojeni u državama kao što su Kalifornija i Nju Džersi, su proglašeni nestavnim, naveo je Mazo.

Tramp stiže u federalni sud
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:10 0:00

To znači da države ne mogu da spriječe Trampa da bude na glasačkom listiću, usvajanjem zakona kojima se od kandidata zahtijeva da nisu krivično osuđivani, dodaje Mazo.

Debata o 14. amnadmanu Ustava

Države ne mogu da diskvalifikuju predsjedničke kandidate na osnovu novih uslova, ali postoji jedan izuzetak iz opšteg pravima, kaže Frenk Baumen, profesor prava na Univerzitetu Mizurija.

Prema trećoj odredbi 14. ustavnog amandmana, osobi koja je proglašena krivom za "pobunu" ili "pobunjeničku zavjeru" se može zabraniti da se kandiduje za predsjednika, kaže Boumen.

Prvobitni cilj te odredbe bio je da se spriječe pripadnici pobunjeničkih snaga Konfederacije da zauzmu položaje u vladi poslije građanskog rata od 1861-65. godine. Na tu se odredbu niko nije pozivao više od jednog vijeka.

Međutim, liberalne organizacije kao što su "Mi Familia Vota" (Moja porodica glasa) i "Free Speech for People (Sloboda govora za građane) vrše pritisak proteklih mjeseci da diskvalifikuju Trampa na osnovu 14. amandmana. Tvrde da je Tramp podstakao pobunu protiv Amerike 6. januara 2021. godine, kada je grupa njegovih pristalica upala u američki Kapitol da spriječi Kongres da potvrdi pobjedu Džoa Bajdena.

Tramp je opozvan zbog podsticanja pobune, ali ga je američki Senat oslobodio optužbi. Boumen takođe primjećuje da se ni u jednoj tački najnovije optužnice, Tramp ne optužuje za navodnu umiješanost u pobunu ili pobunjeničku zavjeru.

"Sporno je da li će ti napori dati rezultat, ali nije nemoguće", ocjenjuje Boumen.

Međutim, drugi smatraju da je malo vjerovatno da će ti napori biti uspješni.

"Mislim da bi to na kraju završilo pred Vrhovnim sudom gdje bi brzo bilo odbijeno", istakao je u nedavnom intervjuu Džonatan Tarli, konzervativni profesor prava na Univerzitetu Džordž Vašington.

Da li Tramp može da ode u zatvor i da kampanju vodi iza rešetaka?

Ako bude proglašen krivim, Tramp bi mogao da bude osuđen na zatvorsku kaznu i, teoretski posmatrano, da nastavi kampanju.

"U zakonskom kontekstu, one je samo običan čovjek koji, ako je proglašen krivim za krivično djelo, može da bude osuđen na zatvorsku kaznu u dužini koja je predviđena zakonom", ističe Baumen.

Ni jedan bivši predsjednik nije bio u zatvoru, ali su neki predsjednički kandidati vodili kampanju iza rešetaka.

Judžin V. Debs, predsjednički kandidat Socijalističke partije, je 1920. godine dobio gotovo milion glasova dok je služio kaznu za pobunu. Politički aktivista Lindon Laruš je vodio kampanju za predsjednika dok je bio u zatvoru zbog prevare.

"Može li da vodi kampanju iz zatvora? Bilo bi teško, ali odgovor na to pitanje je da, može", naglasio je Mazo.

Sam Tramp je rekao da će nastaviti da vodi kampanju čak i ako bude osuđen.

"Nikada neću otići", poručio je u intervjuu za Politiko u junu.

Nije poznato da li bi bivši predsjednik bio osuđen na zatvorsku kaznu, ali je Politiko nedavno procijenio da bi mogao da bude suočen sa do 641. godinom ako bude proglašen krivim po svim tačkama optužnice i ako bi mu za svaku bila izrečena maksimalna kazna.

Međutim, to je malo vjerovatan scenario, s obzriom na to da sudije rijetko izriču maksimalne kazne zatvora za one koji su prvi put počinili prestupe i obično dozvoljavaju da se kazne istovremeno služe.

Odluka o kazni će na kraju zavisiti od sudije, koji će procjenjivati različite faktore kao što su ozbiljnost krivičnih djela, karakter optuženog i javni interes.

Pojedini pravni eksperti tvrde da bi sudija mogao da Trampa poštedi zatvora i umjesto toga da mu izrekne uslovnu kaznu ili kućni pritvor, da bi barem bio izbjegnut spektakl bivšeg američkog predsjednika u zatvorskoj uniformi.

Međutim, drugi smatraju da bi Tramp mogao da završi u zatvoru ako bude proglašen krivim.

"Bilo bi veoma teško za bilo kojeg sudiju, naročito u prijestonici Vašingtonu, da mu ne izrekne određenu kaznu zatvora nakon što je u zatvor poslato toliko njegovih pristalica koje je u suštini on (Tramp) podstrekivao", rekao je Boumen.

Da li Tramp može samog sebe da pomiluje?

Od poslednjih dana Trampovog mandata, eksperti su raspravljali o tom pitanju

Američki predsjednici mogu da pomiluju sve koji su optuženi za federalna krivična djela, a neki su spekulisali da je Tramp možda sebe pomilovao tajno prije nego što je napustio položaj da bi izbjegao krivično gonjenje.

Međutim, Tarli kaže da nije vidio dokaze za to.

"Da je toga bilo, već bi se na to pozvao u svoju odbranu", rekao je Tarli u intervjuu u utorak

S druge strane, ako bude ponovo izabran, Tramp bi mogao da pomiluje samog sebe, smatra Tarli.

"Ako se ta federalna suđenja održavaju poslije izbora, Tramp bi sebe mogao da pomiluje prije početka, i u tom slučaju Džek Smit (specijalni tužilac) nikad ne bi ni vidio porotu", ističe Tarli.

Suđenja u dva od tri slučaja zakazana su za mart i maj 2024. godine, ali bi ti termini mogli da budu dalje pomjereni.

Takođe, nije riješeno ni pitanje o predsjedničkom samopomilovanju. Pravni eksperti kao što je Boumen tvrde da se time krši Ustav i da niko ne može sam sebi da presuđuje.

"Predsjedničko samopomilovanje je neetičko u odnosu na jezik i strukturu Ustava, suprotno namerama osnivača (zemlje) i stvarna opasnost po vladu", napisao je Boumen u novembru 2020. godine.

Tarli pak napominje da se pomilovanje ne bi odnosilo na krivična djela na državnom nivou za koja je Tramp optužen.

XS
SM
MD
LG