Linkovi

Tramp prihvatio nominaciju republikanaca, nazvao Bajdena "uništiteljem američke veličine"


Predsednik Donald Tramp govori na Južnom travnjaku Bele kuće, četvrtog dana Republikanske nacionalne konvencije, 27. avgusta 2020. u Vašingtonu. (AP Photo/Alex Brandon)
Predsednik Donald Tramp govori na Južnom travnjaku Bele kuće, četvrtog dana Republikanske nacionalne konvencije, 27. avgusta 2020. u Vašingtonu. (AP Photo/Alex Brandon)

Predsednik Donald Tramp, tokom svog obraćanja iz Bele kuće u četvtak uveče i prihvatanja nominacije svoje partije za drugi mandat, rekao je da će novembarski izbori "odlučiti da li ćemo braniti američki način životai li ćemo dozvoliti radikalnim pokretima da okončaju njegovu demontažu i unište ga".

Tramp, koji se susreće sa snažnim izazovom od strane bivšeg potpredsednika Džoa Bajdena, rekao je velikoj gomili ljudi na Južnom krilu Bele kuće da su ovo "najvažniji izbori u istoriji zemlje".

Preko 1.000 zvanica, uključujući i mnoge republikanske članove Kongresa, sedeli su blizu jedni drugima a većina nije nosila maske na licu, uprkos javnom savetu za zaštitu zdravlja zbog pandemije koronavirusa.

Tramp, koji zaostaje za Bajdenom u istraživanjima javnog mnjenja na nacionalnom novou i u državama moje su glavno poprište političke borbe, posvetio je veći deo svog govora oštrom napadu na svog demokratskog protivnika, nazivajući ga u jednom trenutku "trojanskim konjem" ekstremno levih radikala i anarhista koi žele da unište zemlju.

Izazivajući ovacije publike, Tramp rekao da bivši potpredsednik "nije spasitelj američke duše. On je uništitelj američkih poslova. I ao mu se pruži prilika, on će biti uništitelj američke veličine".

"Džo Bajden je 47 godina uzimao donacije radnika 'plavih mantila', grlio ih i čak ljubio", rekao je Tramp. "I govorio im da oseća njihovu bol. A onda se vratio u Vašington i glasao da pošaljemo naše poslove u Kinu i mnoge druge udaljene zemlje".

Predsednik je, u 70 minuta dugom govoru, naglasio ono što zove svojim čvrstim prisupom Kini - u smislu ekonomije - i optužio Peking za omogućavanje koronavirusu da pobegne izvan njegovih granica.

Zapravo, Tramp je održavao dobre odnose sa kineskim lideom Ši Đinpingom na počecima svog mandata, kada su dvojica lidera zapčeli velike razgovore o trgovini, a kasnije, nakon što je koronavirus počeo da se širi, Tramp je hvalio Šija zbog njegovog rukovođenja tom krizom.

Nakon što su odnosi narušeni kada što je Tramp počeo da krivi Kinu za nevolje američkog javnog zdravlja i ekonomije, predsednik je istupio sa kritikama Bajdena kao kineskom pulenu.

Predsednik SAD Donald Tramp govoritokom govora u kom je prihvatio kandidaturu Republikanske stranke za drugi mandat na poziciji predsednika SAD, tokom finalnog dana četvorodnevne Republikanske nacionalne konvecije, na Južnom travnjaku Bele kuće, u Vašingtnu 27. avgusta 2020.
Predsednik SAD Donald Tramp govoritokom govora u kom je prihvatio kandidaturu Republikanske stranke za drugi mandat na poziciji predsednika SAD, tokom finalnog dana četvorodnevne Republikanske nacionalne konvecije, na Južnom travnjaku Bele kuće, u Vašingtnu 27. avgusta 2020.

"Agenda Džoa Bajdena je priozivedena u Kini. Moja agenda je proizvedena u SAD", rekao je Tramp.

Ako bude ponovo izabran, Tramp je obećao da se SAD neće ni najmanje oslanjati na Kinu.

Neposredno pre predsednikovog govora, Bajdenova kampanja napala je Trampa kao "najslabijeg predsednika kojeg smo ikad imali kada je reč o Kini".

"Nije uspeo ponovo i ponovo da se ustane za američke interese pred kineskom vladom", kaže se u saopštenju Bajdenove kampanje.

Kampanja kandidata Demokratstke stranke tvrdila je da je "kad se pojavio koronavirus, Tramp širio lažne Šijeve vesti. A njegov rat taksama sa Kinom je uništio američke farmere, biznise, potrošače i radnike. On je čak molio predsednika Šija da mu pomogne u kampanji za reizbor".

Tramp je u svom govoru rekao da je Biden "čitavu karijeru proveo na pogrešnoj strani istorije." Predsednik je takođe želeo da nacrta filozofski i moralni kontrast dveju stranaka.

U svom govoru, Tramp je rekao da je Bajden "proveo celu svoju karijeru na pogrešnoj strani istorije".

Predsednik je takođe želeo da predstavi filozofski i moralni kontrast izmeđ dve partije.

"Prema levičarskom gledanju, oni ne vide Ameriku kao slobodniju, pravednu i izuzetnu naciju na Zemlji. Umesto toga, oni vide zlu naciju koja mora biti kažnjena zbog svog greha".

Tramp je izjavio da je "Džo Bajden slab. On dobija svoje naredbe za marš od liberalnih licemera".

Bajden je u svojoj virtuelnoj kampanji u četvrtak kritikovao predsednika kao "potpuno neodgovornog", zbog održavanja čisti političkog događaja na travnjaku Bele kuće, "praktično odbacujući svako glavno pravilo u prašinu".

Na displeju je svetlelo ime "Tramp" i "2020", momentalno prateći predsednikov govor.

Osim njegovog govora uživo pred Belom kućom, i onog u sredu uveče koji je održao potpredsednik Majk Pens u Baltimoru, republikanska četvorodnevna konvecija bila je većim delom virutelni događaj, sličan demokratskom pandamu pre nedelju dana.

Okrećuću se virtuelnim konvencijama, obe strane pokušavaju da ograniče širenje koronavirusti koji je, prema Univerzitetu Džons Hopkins, usmrtio više od 180.000 ljudi u Sjedinjenim Državama i zarazio 5,8 miliona.

Predsednik Donald Tramp korača ka bini nakon govora potpredsednika Majka Pensa, tokom treće noći Republikanske nacionalne konvencije, u Fort Mekhenri nacionalnom memorijalu u Baltimoru, 26. avgusta 2020
Predsednik Donald Tramp korača ka bini nakon govora potpredsednika Majka Pensa, tokom treće noći Republikanske nacionalne konvencije, u Fort Mekhenri nacionalnom memorijalu u Baltimoru, 26. avgusta 2020

"Proizvešćemo vakcinu pre kraja ove godine, možda i ranije", predvideo je Tramp u četvrtak uveče.

Ključni predsednikovi saradnici veruju da je on poboljšao svoju političku poziciju ove nedelje zahvaljujući govornicima koji su hvalili njegov tri i po godine dug mandat u Beloj kući i napadajući Bajdena. Većina njih stajala je na pozornici u praznom Melon auditorijumu, nedaleko od Bele kuće.

Trampa je najavila jedna od njegovih ćerki, Ivanka Tramp, koja je takođe i savetnica Bele kuće.

"Oče, ljudi te napadaju jer si nekonvencionalan, ali ja te volim jer si stvaran", rekla je ona. "I poštujem te jer si efikasan".

Tokom republikanske konvencije, u Kenoši u Viskonsinu izbili su rasni nemiri, nakon što je policija u nedelju pucala u Afroamerikanca, Džekoba Blejka, što je izazvalo ulične proteste protiv policije. Zapaljene su i zgrade u tom gradu na Srednjem zapadu sa 100.000 stavnovnika.

Sedamnestogodišnjak iz susedne države Ilinois uhapšen je i optužen za ubistvo dva demonstranta i ranjavanje trećeg.

Tramp u svom govoru o prihvatanju kandidature, nije spomenuo ranjavanje Blejka, koji je, prema tvrdnjama njegovog oca, paralizovan od pojasa nadole. Ponovno je naglasio svoj "red i zakon" pristup, osuđujući agitatore, pljačkaše i anarhiste u nekoliko gradova kojima upravljaju demokrate.

Tramp i Pens, zajedno sa brojnim govornicima na konvenciji, predstavili su svoju administraciju kao snažnog pristalicu sprovođenja zakona, ustajući pritiv protesta od kojih su neki prerasli u nasilne, a koji su izbili nakon smrti Džordža Flojda koji je 25. maja izgubio život tokom policijskog privođenja u Mineapolisu, Minesota.

Neki delovi dugog predsednikovog obraćanja zaposlili su kontrolore činjenica.

Neki od predsednikovih komentara bili su lažni ili pogrešni, navodi PolitiFakt, portal Instituta Pointer, neprofitne novinarske škole i istraživačke organizacije.

Njujork tajms je takođe sproveo sveobuhvatnu proveru činjenica tokom obraćanja i predsedniku dao mešovite ocene u pogledu pridržavanja istine.

Prema rečima CNN-ovog Dejnijela Dejla, Tramp je u svom govoru izneo više od 20 lažnih ili obmanjujućih tvrdnji.

Ankete pokazuju da Bajden vodi ispred Trampa za oko sedam procentnih poena, rezultati su istraživanja objavljenog na stranici Ril klir politiks. Međutim, Bajdenova prednost je manja u nekoliko država koje su ključna politička poprišta i koje bi se još jednom mogla pokazati kao ključne za konačan rezultat.

Samo su dva američka predsednika izgubila trku za reizbor nakon završenog prvog mandata u poslednje četiri decenije - Džimi Karter 1980. i Džordž Buš stariji 1992.

XS
SM
MD
LG