Linkovi

Lavrov: Nezavisnost ukrajinske crkve - provokacija koju podržavaju SAD


Patrijarh Filared, čelnik Ukrajinske pravoslavne crkve Kijevske patrijaršije, služi liturgiju u crkvi u Kijevu, Ukrajina, 11. oktobra 2018.
Patrijarh Filared, čelnik Ukrajinske pravoslavne crkve Kijevske patrijaršije, služi liturgiju u crkvi u Kijevu, Ukrajina, 11. oktobra 2018.

Šef ruske diplomatije u petak je nazvao odluku vaseljenskog partijarha da prizna nezavisnost Ukrajinske pravoslavne crkve od Moskve - provokacijom koju podržava Vašington, obećavši zaštitu "vernika", ukoliko šizma izazove nasilje.

U utorak, konstantinopoljski patrijarh Vartolomej, poglavar globalnog pravoslavnog hrišćanstva, priznao je ukrajinsku crkvu kao nezavisnu od ruske pravoslavne crkve, okončavajući kontrolu Moskve nad ukrajinskim parohijama dugu 322 godine.

Taj potez je automatski obnovio jurisdikciju Vaseljenske patrijaršije iz Istanbula nad pravoslavnim vernicima u Ukrajini, obezbeđujući Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi pravo na autokefalnost, odnosno samoupravu. Prema toj odredbi, lideri ukrajinske pravoslavne zajednice biće u mogućnosti da formiraju nezavisno vođenu Ukrajinsku pravoslavnu crkvu.

Pravoslavni vernici iz Ukrajine reaguju nakon saopštenja koje je usledilo nakon sastanka Sinoda u Vaseljenskoj pravoslavnoj patrijaršiji u Istanbulu, Turska, 11. oktobra 2018.
Pravoslavni vernici iz Ukrajine reaguju nakon saopštenja koje je usledilo nakon sastanka Sinoda u Vaseljenskoj pravoslavnoj patrijaršiji u Istanbulu, Turska, 11. oktobra 2018.

Nazivajući odluku "provokacijom konstantinopoljskog patrijarha Vartolomeja, predeuzetu uz direktnu javnu podršku iz Vašingtona", ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov opisao je potez kao zaveru i kršenje međunarodno priznatih prava.

"Mešanje u crkveni život je zabranjeno zakonom i u Ukrajini, i u Rusiji i, nadam se, u svakoj normalnoj zemlji", rekao je on prema transkriptu sa konferencije za novinare objavljenom na sajtu Ministarstva spoljnih poslova.

Odluka, koja je izazvala slavlje u Kijevu i gnev u Moskvi, pobeda je u sklopu ukrajinske borbe da drži Moskvu podalje, otkako je Rusija 2014. anektirala Krim i nastavila podršku separatistima, koji se bore protiv Kijeva na istoku Ukrajine, gde je prema procenama nasilje odnelo 10.000 života.

Teolog Sergej Čapnin nedavno je napisao ​za Bloomberg News da postoji prava opasnost da raskol izazove krvoproliće, a da takav ishodom mora da se izbegne delima obe strane.

Mada je formalni raskid Kijevske patrijaršije od Moskve razmatran odmah posle raspada Sovjetskog Saveza, ruska agresija 2014. rasplamsala je podelu unutar istočnoevropske pravoslavne zajednice, ubrzavajući raskol, koji se dešava ove nedelje.

"Korak Kijevske patrijaršije očekivan je već dugo i on je odgovor na brojne faktore", smatra arhimandrit Kiril Hovorun, v.d. direktora Hafingtonovog ekumenskog instituta na Lojola Majmaunt univerzitetu u Los Anđelesu.

"Ukrajinski narod je podeljen. Postoje milioni pravoslavaca koji nemaju alternativu Moskovskoj patrijaršiji... i ti ljudi žele da pripadaju nezavisnoj crkvi koja je slobodna od ruske propagande, slobodna od saradnje sa ruskim režimom", rekao je on za Glas Amerike, nazivajući Moskovsku patrijaršiju ideološkim instrumentom ruske agresije na Ukrajinu.

"Pošto je crkva bila umešana u agresivnu politiku ruske države, odgovor na rusku agresiju sada podrazumeva i odgovor u crkvenim pitanjima", rekao je on. "Prema tome, crkveno pitanje u Ukrajini - pitanje crkve u Ukrajini - postalo je deo političke i bezbednosne agende u državi".

Čak i tako, dodao je, razvod Kijevske patrijaršije od Moskve daće vernicima više mogućnosti u smislu njihovog izbora kako će praktikovati svoju veru.

Ukrajinski predsednik Petro Porošenko, levo, sastaje se sa patrijarhom Filaretom, čelnikom Ukrajinske pravoslavne crkve Kijevske patrijaršije, u Kijevu, Ukrajina, 11. oktobra 2018.
Ukrajinski predsednik Petro Porošenko, levo, sastaje se sa patrijarhom Filaretom, čelnikom Ukrajinske pravoslavne crkve Kijevske patrijaršije, u Kijevu, Ukrajina, 11. oktobra 2018.

"Ovaj potez je mudar jer je u saglasnosti u potpunosti sa principom slobode veroispovesti, sa slobodom religije", kaže on, objašnjavajući da će sve parohije u Ukrajini biti u mogućnosti da biraju kojoj pravoslavnoj crkvi žele da se priključe - uključujući i one koje su vođene načelima ruske pravoslavne tradicije.

"A (ukrajinska) država zaista je naglasila u izjavama (predsednika Petra Porošenka) i drugih političkih zvaničnika, da će poštovati izbor ljudi i da zajednice mogu da pripadaju kojoj god crkvi žele".

U septembru, patrijarh Filaret, čelnik Kijevske patrijaršije, rekao je za ukrajinski servis Glasa Amerike da će proces ujedinjenja ukrajinskog pravoslavlja garantovati da svaka parohija ima slobodu da odredi svoju budućnost.

"Religijski klinč biće opravdanje za (ruskog predsednika Vladimira) Putina da se umeša u ukrajinska unutrašnja pitanja", kaže on, obećavajući izbegavanje krvoprolića po svaku cenu.

"Želimo da ovaj proces bude nenasilan. Ukoliko ne žele da se priključe ukrajinskoj crkvi, mogu da ostanu pod ruskom crkvom", rekao je patrijarh Filaret.

Arhiva - Ruski predsednik Vladimir Putin i patrijarh Kiril, čelnik Ruske pravoslavne crkve, prisustvuju cereminiji u Moskvi, Rusija, 30. oktobra 2017.
Arhiva - Ruski predsednik Vladimir Putin i patrijarh Kiril, čelnik Ruske pravoslavne crkve, prisustvuju cereminiji u Moskvi, Rusija, 30. oktobra 2017.

Kijevski formalni razlaz od Moskve, dodao je, znači ne samo to da Ruska pravoslavna crkva gubi većinu svog političkog i ideološkog uticaja na vernike u Ukrajini, već da se to takođe odražava i na njenu poziciju jednog od lidera globalnog pravoslavlja.

"Trenutno, Moskovska patrijaršija zajedno sa ukrajinskom crkvom je najveća pravoslavna crkva na svetu", rekao je on za Glas Amerike, dodajući da konstantinopoljsko priznanje aktukefalnosti deli Moskovsku patrijaršiju na pola, što se veličine tiče.

"Biće u poziciji da se bore za liderstvo međ pravoslavnim crkvama", rekao je Filaret govoreći o vekovima starom rivalstvu između Moskve i Konstantinopolja u borbi za komandovanjem nad četvrt milijarde pravoslavnih sledbenika širom sveta.

Uprkos tome što su dve trećine Ukrajinaca pravoslavni hrišćani, Rusija je domovina najvećeg broja pravoslavnih vernika, što naglašava nacionalni identitet kao bastiona tradicionalnih hrišćanskih vrednosti i što je slika koju Kremlj želi da globalno brani.

Sledeći korak u ukrajinskom odvajanju od Rusije je ponovno ujedinjenje svojih različitih pogleda na pravoslavnu veru unutar nove crkve, koja bi trebalo da odluči sudbinu crkvene imovine i manastira, od kojih su neki nezavisni od Ruske pravoslavne crkve.

Na početku 2018. Ukrajina je bila dom otprilike jedne trećine vlasništva Ruske patrijaršije, pokazuju zvanični podaci Kijeva.

Ruski raniji napori da se podrije kretanje Kijevske patrijaršije ka samostalnosti, uključili su sajber napade na Vartolomejovo najviše sveštenstvo, preneo je Associated Press.

Prošlog meseca, Stejt department je podržao težnje Ukrajinske pravoslavne crkve ka autokefalnosti, poručujući da to "održava nepokolebljivu podršku Ukrajini i teritorijalnom integritetu nasuprot ruskoj agresiji u istočnoj Ukrajini i ruskoj okupaciji Krima".​

Tekst je u originalu objavljen na sajtu ukrajinskog servisa Galsa Amerike. Neke informacije su prenete od AFP-a i Rojtersa.

XS
SM
MD
LG