Linkovi

Lajčak: Region nije sam, EU stoji uz države Zapadnog Balkana


Specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak sa crnogorskim premijerom Dritanom Abazovićem (Foto: rtcg.me, gov.me)

Specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak saopštio je u ponedjeljak da “region nije sam” i da “EU stoji uz države Zapadnog Balkana”.

“EU je ovdje sa vama i EU će vam pomoći da se nosite sa posljedicama rata koje se odnose na izbjeglice, ekonomske i socijalne efekte i bezbjednost. EU ima plan da pomogne zemljama regiona”, rekao je Lajčak.

Lajčak je ocijenio i da su efekti rata učinili proces proširenja politički živim I podsjetio da proces proširenja se zasniva na zajedničkim vrijednostima.

“Veoma je važno da zemlje regiona pokažu da dijele taj sistem vrijednosti. Region ne može čekati. Ova tragedija (u Ukrajini) je prilika za region i na regionu je da je iskoristi”, poručio je Lajčak.

On je, komentarišući gasni sporazum koji su potpisali predsjednik Rusije Vladimir Putin i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, Lajčak je rekao da EU gleda na region kroz njenu usaglašenost sa evropskim vrijednostima, zbog čega se i očekuje usaglašenost sa bezbjednosnom politikom i sankcijama.

“Konkretne akcije i ponašanja će biti razmatrana”, rekao je Lajčak na konferenciji „Rat u Evropi: Uticaj na Balkan“ koju organizuje Međunarodni republikanski institut (IRI) u Budvi.

Lajčak je rekao da EU podržava svaku inicijativu koja je inkluzivna i zasniva se na evropskim normama i vrijednostima, poručujući da je potrebno ubrzati proces zajedničkog regionalnog tržišta.

“Želimo da funkcionišu i postojeće inicijative poput CEFTE i dajemo podršku svakoj koja je inkluzivna, ne isključuje nikoga i počiva na evropskim standardima”, istakao je Lajčak, prenose crnogorski mediji.

Crnogorski premijer Dritan Abazović rekao je da je najveći spoljnopolitički cilj Crne Gore punopravno članstvo u EU, navodeći da “nikakva zamjena za to nas ne interesuje”.

“Ali, sve što možemo da upotrijebimo kao mehanizam da bi taj cilj postigli, za nas je prihvatljivo”, rekao je premijer komentarišući regionalnu inicijativu „Otvoreni Balkan“.

On je rekao da upozorenja od strane pojedinih poslanika parlamenta da Otvoreni Balkan zaustavlja proces evropskih integracija, te da Abazović na predstojećem samitu ne bi trebalo da preuzima neke obaveze, predstavljaju “taktike koje imaju za cilj da pogoed razne djelove našeg društva”.

“Što se tiče EU, na sastanku u Ohridu biće i komesar Varhelji. Cijenim stavove potpredsjednika, mi u Ohrid ne idemo da postanemo član Otvorenog Balkana, idemo kao gosti, posmatrači. Razmotrićemo sve što je dobro za našu zemlju”, rekao je Abazović.

Premijer Abazović naglasio je važnost regionalne saradnje i istakao da je zajednički cilj svih zemalja regiona učlanjenje u EU, te da je potrebno da se države uzajamno pomažu na tom putu.

“Dugo je ovaj region trpio posljedice neodgovornih politika,. Konačno je došao trenutak da fokus umjesto na svađalačku politiku usmjerimo na saradnju. Agresija Rusije na Ukrajinu veliki je podsjetnik za zemlje Zapadnog Balkana. Obaveza je svake zemlje Zapadnog Balkana da da doprinos očuvanju mira, da pošalje poruku da rat ne može da bude prihvatljivo sredstvo u 21 vijeku”, rekao je Abazović.

Predsjednica Kosova, Vjosa Osmani, rekla je da stav Kosova o “Otvorenom Balkanu” ostao nepromijenjen, te da Kosovo neće biti dio te inicijative.

“Inicijative koje ne poštuju principe inkluzivnosti i ne tretiraju sve na jednakim osnovima Kosovo neće prihvatiti. Pošto inicijativa „Otvoreni Balkan“ ne poštuje ni jedan princip, Kosovo neće biti dio nje”, poručila je.

Ona je rekla da rat u Ukrajini predstavlja prijetnju bezbjednosnoj strukturi u regionu, ocjenjujući da je “veoma dobro što su se svi okupili da pošalju jasnu poruku i ponove stav u vezi sa agresijom Rusije na Ukrajinu”.

“Postoje brige o destabilizaciji kontitenta i Zapadnog Balkana, i o tome će se danas razgovarati. Bitna je zajednička akcija i da se sve zemlje Zapadnog Balkana u potpunosti usaglase sa EU sankcijama. Kao što znate, Kosovo i Crna Gora bile su među prvima da usvoje sankcije i bile su jasne u odnosu na ono gdje stoje”, istakla je Osmani.

Osmani je rekla da, nažalost, to nije bio slučaj sa svima, i pozvala EU da pošalje jasnu poruku onim zemljama koje nijesu uvele sankcije i koje Rusiji „daju kiseonik“.

Zamjenik premijera i ministar za evropske poslove Sjeverne Makedonije, Bojan Maričik, rekao je da je ruska agresija “gurnula sve naše zemlje u poziciju da zauzmu stav u vezi sa vrijednostima, onim što se događa”.

“Sjeverna Makedonija je jedna od prvih zemalja koja se u potpunosti usaglasila sa evropskom sigurnosnom politikom i uvođenjem sankcija. To je neželjena situacija za sve, ali je i moralni izbor za zemlju. Naš izbor da osudimo agresiju i da stanemo uz Ukrajinu nije samo obaveza, već i moralni izbor vrijednosti”, naveo je Maričik.

Maričik je ocijenio da je ratna situacija primorala Uniju da ponovo uspostavi politiku prema zemljama Zapadnog Balkana.

Specijalni izaslanik Velike Britanije za Zapadni Balkan, Stjuart Pič, poručio je da njegova zemlja podržava države Zapadnog Balkana, kao i da “moramo živjeti vrijednosti o kojima govorimo”.

“Moramo da nastavimo da gradimo zemlje sa snažnom politikom otpora i vladavinom prava, moramo da se suočimo sa situacijom u kojoj smo. Znamo da Rusija želi da prave problem ovdje i mi smo uz vas”, rekao je Pič.

XS
SM
MD
LG