Linkovi

Napredak u istraživanju Alchajmerove bolesti


Više od 35 miliona ljudi širom sveta živi sa demencijom
Više od 35 miliona ljudi širom sveta živi sa demencijom

Sve je veći pritisak da se razvije lek ili vakcina koji će zaustaviti demenciju

Kada naučnici pogledaju unazad u prvu četvrtinu 21. veka, iznenadiće se koliko je postignuto u tretiranju i prevenciji Alchajmerove bolesti. To je najčešća vrsta demencije i dostiže globalne proporcije. Svetska zdravstvena organizacija navodi da više od 35 miliona ljudi danas živi sa demencijom, a procenjuje se da će se taj broj udvostručiti do 2030. godine.

Kako je ljudski vek sve duži, postoji sve veći pritisak da se razvije lek ili vakcina koji će zaustaviti demenciju. Sekretarka za zdravstvo Ketlin Sibelijus izjavila je da će uspostavljanje prioriteta i koordinacija istraživanja u sadašnjosti sačuvati vreme u budućnosti.

„Napravili smo prvu istorijsku investiciju u fondove i obavezu u narednih 15 godina za prevenciju i tretman.“

U prošlosti, dijagnoza bolesti je mogla da se ustanovi tek na autopsiji posle smrti pacijenta. Istraživač Alchajmerove bolesti Ronald Pitersen kaže da nove metode sada mogu da pruže dokaze dok je pacijent živ.

„Koristimo biomarkere, različite testove snimanja i testove krvi kao i testove spinalne tečnosti koji mogu da nam kažu da postoje indikatori onoga što će bolest postati.“

Tokom nacionalnog samita, prošlog meseca, o istraživanju Alchajmera, dva obećavajuća klinička ispitivanja skrenula su dosta pažnje. U jednom testu, pacijentima, koji su već pokazali znake Alchajmera ubrizgan je kroz nos insulin kako bi lakše stigao do neurona mozga. Doktorka Suzan Kraft je na čelu istraživanja.

„Skoro tri četvrtine učesnika pokazalo je poboljšanje u pamćenju tokom perioda od četiri meseca, 50 odsto poboljšanja.“

Medjutim, druga studija nagoveštava raniji tretman za sprečavanje bolesti. Pre dve godine, novinarka Njujork Tajmsa, Pem Beluk i njen fotograf putovali su u Kolumbiju gde su posetili jednu veliku porodicu koja je pogođena ranom pojavom Alchajmerove bolesti. Oko jedne trećine ima genetsku mutaciju koja izaziva bolest još u tridesetim i četrdesetim godinama. Beluk kaže da zdravije starije generacije često neguju mlađe žrtve bolesti.

„Oni su možda vezani za krevet, potrebno ih je hraniti, možda su im potrebne pelene. Oni su možda nervozni.“

Početkom prošle godine, tim američkih naučnika i kolumbijskih lekara počeo je petogodišnje kliničko ispitivanje na više od 3 hiljade članova porodice. Nemaju svi pacijenti genetski marker i neki će dobiti lažni lek. Šef američkog tima, doktor Erik Reiman kaže da je lek za imunizaciju testiran i da je namenjen da ukloni amiloide veoma brzo iz mozga.

„Ako intervenišemo na vreme, pre nego što bolest napadne mozak, mislimo da bi ovaj tretman mogao da bude najbolje rešenje koje će imati značajan efekat“.

Pem Beluk kaže da su članovi kolumbijske porodice veoma zainteresovani za nešto ili nekoga ko može da im pomogne. Suočeni sa sumornom budućnošću, mnogi od njih kažu da su spremni da učestvuju u istraživanju, koje bi moglo da pomogne i njima i budućim generacijama.
XS
SM
MD
LG