"Uloga Hasskog suda u procesu pomirenja" bio je naziv danas održane tribine u Briselu. Ta uloga koja je dobila još jedan ne mali znak pitanja nakon nedavnih oslobadjajućih presuda Stanišiću i Simatoviću, koji su, kako vjeruju haški tužitelji, kao izvršna poluga Miloševićevog sigurnosnog aparata, bili direktno uključeni u aktivnosti paravojnih jedinica i formacija u BiH. Odluka većine u Sudskom vijeću da izmedju pomaganja i podsticanja jedinicama koje su nedvojbeno činile zločine i dvojice sada već oslobodjenih ne postoji direktna i nedvosmislena veza, zatekla je glavnog tužitelja:
"Sada presudu analiziramo, pokušavajući da shvatimo logiku sudija i tada ćemo odlučiti o tome hoćemo li se žaliti, što ćemo vjerovatno i učiniti"Oslobadjanje Stanišića i Simatovića je, svakako, došlo kao iznenadjenje za nas. Uvjereni smo da su dokazi koje smo predočili dovoljno jaki da opravdaju osudu."
Bramercu smo postavili pitanje da li ni danas, gotovo dvije decenije nakon rata nismo došli do tačke koju bismo mogli nazvati pomirenjem medju narodima u regionu i u BiH i znači li to da je barem tužiteljski dio Tribunala zakazao u svojoj ulozi?
"Riječ je o procesu. Danas vidim da je još uvijek riječ o nacionalizmu, da se mnogi ljudi, optuženi i mnogi od njih i osudjeni u Hagu, još uvijek smatraju herojima, što ostaje kao problem. Vjerovati da samo tužitelji mogu donijeti pomirenje je pogrešno ali ja, uprkos svim kritikama i problemima, još uvijek snažno vjerujem da je tužiteljski rad preduvjet pomirenju. Ako se ne bude odgovaralo za počinjene zločine, biće teško kretati se naprijed i u tom svjetlu brojni slučajevi oslobadjanja od optužbi te napore ne olakšavaju, već otežavaju," zaključio je glavni tužitelj Haškog tribunala.
"Sada presudu analiziramo, pokušavajući da shvatimo logiku sudija i tada ćemo odlučiti o tome hoćemo li se žaliti, što ćemo vjerovatno i učiniti"Oslobadjanje Stanišića i Simatovića je, svakako, došlo kao iznenadjenje za nas. Uvjereni smo da su dokazi koje smo predočili dovoljno jaki da opravdaju osudu."
Bramercu smo postavili pitanje da li ni danas, gotovo dvije decenije nakon rata nismo došli do tačke koju bismo mogli nazvati pomirenjem medju narodima u regionu i u BiH i znači li to da je barem tužiteljski dio Tribunala zakazao u svojoj ulozi?
"Riječ je o procesu. Danas vidim da je još uvijek riječ o nacionalizmu, da se mnogi ljudi, optuženi i mnogi od njih i osudjeni u Hagu, još uvijek smatraju herojima, što ostaje kao problem. Vjerovati da samo tužitelji mogu donijeti pomirenje je pogrešno ali ja, uprkos svim kritikama i problemima, još uvijek snažno vjerujem da je tužiteljski rad preduvjet pomirenju. Ako se ne bude odgovaralo za počinjene zločine, biće teško kretati se naprijed i u tom svjetlu brojni slučajevi oslobadjanja od optužbi te napore ne olakšavaju, već otežavaju," zaključio je glavni tužitelj Haškog tribunala.
