Postignut je i dogovor o početku rada na infrastukturnim projektima, ali ključni problem ostaje: Beograd naglašava da nikad neće priznati nezavisnost Kosova, a prištinska strana je uvjerena da će se to desiti na kraju pregovaračkog procesa.
Ako je uspjeh da je postignut dogovor oko već dogovorenog, poput upravljanja zajedničkom granicom, sinoćnji razgovori dva premijera u Briselu, uz posredovanje visoke predstavnice EU, bi se mogli nazvati uspješnim:.
"Dogovorili smo se da nastavimo rad na primjeni svih do sada postignutih sporazuma. Pozdravljamo rad zajedničke radne grupe za upravljanje granicom, govorili smo o transparentnosti finansiranja Srba na sjeveru i dogovorili zajednički rad na projektu auto-puta Niš - Priština," izjavila je visoka predstavnica EU, Ketrin Ešton.
Medjutim, nakon sastanka, izneti su ponovo drugačiji stavovi. za Kosovo nije važno samo da zna kako se iz Beograda finansiraju kosovski Srbi, već i da se ukinu paralelne strukture vlasti, izjavio je kosovski premijer Hašim Tači:
"Govorili smo o potrebi transparentnosti svih investicija koje Srbija čini na Kosovu, o finansiranju paralelnih struktura i o tome da mora da prestane to da ccini."
Medjutim, premijer Srbije, Ivica Dačić je uzvratio:
"Naravno, spremni smo da razgovaramo i o svim tim pitanjima dalje, ali nismo spremni da razgovaramo o ukidanju institucija. Jesmo spremni da razgovaramo o tome kako da se razreši pitanje institutcionalnog paralelizma, odnosno kako da dodjemo do dogovora o tome kako da te institucije budu prihvatljive za sve strane.
A pitanje koje visi u vazduhu je šta se može očekivati na kraju puta. Za jedne je to priznanje kosovske nezavisnosti, za druge, sve osim toga:
"Ovo će, korak po korak, naravno, voditi priznavanju kosovske države," izjavio je premijer Kosova, Hašim Tači.
S druge strane premijer Srbije, Ivica Dačić je naglasio:
"Ne dolazi u obzir da Srbija promeni svoje stanovište o statusu Kosova i Metohije. Ovako jednostrano proglašena nezavisnosti Kosova i Metohije za Srbiju apsolutno nije prihvatljiva i to uopšte nije tema ovih razgovora. Sa druge strane, uvek ističem tu mogućnosti i sada sam to učinio, da je Srbija spremna i za razmatranje konačnog rešenja, a ne samo nekih tehničkih pitanja. Spremni smo zbog toga, a to sam rekao i Hašimu Tačiju, što smatramo da imamo obavezu prema našoj deci i unucima da rešimo naše odnose kako oni ne bi ponovo ratovali."
Iskazanu spremnost za razgovor obje strane će moći da pokažu na djelu već početkom decembra, za kada je zakazana nova runda susreta Srbija - Kosovo - EU. U medjuvremenu, pokušavajući da ohrabri napore pregovarača i pobijajući najave različitih evropskih izvora o tome da che proširenje Unije, nakon prijema Hrvatske stati barem do 2020-e, Evropska komisija je danas poručila preko portparola Komesarijata za proširenje, Petera Stanoa:
"Nema nikakvog govora o zaustavljanju proširenja. To je jedna od ključnih tačaka evropske politike, jedna od najuspješnijih, koja je donijela rezultate i definisala Uniju, to je jedan od razloga zašto je EU dobila i Nobelovu nagradu. To je naša jasna strategija koju uvijek ponavljamo. Proces proširenja se nastavlja, a vremenski okvir je u rukama država kandidata i onih koje to žele da postanu. Njih je više i mnogo toga se trenutno dešava, tako da nema ni pomisli da će proširenje stati."
Do tada, ukazuju u Komisiji, saradnja i dobrosusjedski odnosi, čijem popravljanju teže i razgovori Beograda i Prištine, jedna su od ključnih tačaka ulaznice za narednu fazu integracijskog procesa.
Ako je uspjeh da je postignut dogovor oko već dogovorenog, poput upravljanja zajedničkom granicom, sinoćnji razgovori dva premijera u Briselu, uz posredovanje visoke predstavnice EU, bi se mogli nazvati uspješnim:.
"Dogovorili smo se da nastavimo rad na primjeni svih do sada postignutih sporazuma. Pozdravljamo rad zajedničke radne grupe za upravljanje granicom, govorili smo o transparentnosti finansiranja Srba na sjeveru i dogovorili zajednički rad na projektu auto-puta Niš - Priština," izjavila je visoka predstavnica EU, Ketrin Ešton.
Medjutim, nakon sastanka, izneti su ponovo drugačiji stavovi. za Kosovo nije važno samo da zna kako se iz Beograda finansiraju kosovski Srbi, već i da se ukinu paralelne strukture vlasti, izjavio je kosovski premijer Hašim Tači:
"Govorili smo o potrebi transparentnosti svih investicija koje Srbija čini na Kosovu, o finansiranju paralelnih struktura i o tome da mora da prestane to da ccini."
Medjutim, premijer Srbije, Ivica Dačić je uzvratio:
"Naravno, spremni smo da razgovaramo i o svim tim pitanjima dalje, ali nismo spremni da razgovaramo o ukidanju institucija. Jesmo spremni da razgovaramo o tome kako da se razreši pitanje institutcionalnog paralelizma, odnosno kako da dodjemo do dogovora o tome kako da te institucije budu prihvatljive za sve strane.
A pitanje koje visi u vazduhu je šta se može očekivati na kraju puta. Za jedne je to priznanje kosovske nezavisnosti, za druge, sve osim toga:
"Ovo će, korak po korak, naravno, voditi priznavanju kosovske države," izjavio je premijer Kosova, Hašim Tači.
S druge strane premijer Srbije, Ivica Dačić je naglasio:
"Ne dolazi u obzir da Srbija promeni svoje stanovište o statusu Kosova i Metohije. Ovako jednostrano proglašena nezavisnosti Kosova i Metohije za Srbiju apsolutno nije prihvatljiva i to uopšte nije tema ovih razgovora. Sa druge strane, uvek ističem tu mogućnosti i sada sam to učinio, da je Srbija spremna i za razmatranje konačnog rešenja, a ne samo nekih tehničkih pitanja. Spremni smo zbog toga, a to sam rekao i Hašimu Tačiju, što smatramo da imamo obavezu prema našoj deci i unucima da rešimo naše odnose kako oni ne bi ponovo ratovali."
Iskazanu spremnost za razgovor obje strane će moći da pokažu na djelu već početkom decembra, za kada je zakazana nova runda susreta Srbija - Kosovo - EU. U medjuvremenu, pokušavajući da ohrabri napore pregovarača i pobijajući najave različitih evropskih izvora o tome da che proširenje Unije, nakon prijema Hrvatske stati barem do 2020-e, Evropska komisija je danas poručila preko portparola Komesarijata za proširenje, Petera Stanoa:
"Nema nikakvog govora o zaustavljanju proširenja. To je jedna od ključnih tačaka evropske politike, jedna od najuspješnijih, koja je donijela rezultate i definisala Uniju, to je jedan od razloga zašto je EU dobila i Nobelovu nagradu. To je naša jasna strategija koju uvijek ponavljamo. Proces proširenja se nastavlja, a vremenski okvir je u rukama država kandidata i onih koje to žele da postanu. Njih je više i mnogo toga se trenutno dešava, tako da nema ni pomisli da će proširenje stati."
Do tada, ukazuju u Komisiji, saradnja i dobrosusjedski odnosi, čijem popravljanju teže i razgovori Beograda i Prištine, jedna su od ključnih tačaka ulaznice za narednu fazu integracijskog procesa.
