Premijer Crne Gore Milo Đukanović je ocijenio da je 21. maj 2006. kamen međaš od kojeg se mjeri evropska budućnost Crne Gore. Referendum o nezavisnosti je bio veoma blagotvoran impuls političkom zrijevanju ukupnog društva", poručio je Đukanović govoreći večeras, na Trgu nezavisnosti u Podgorici, na centralnoj proslavi deset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore. Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk je, govoreći na crnogorskom jeziku, poručio - "samo oni narodi koji pamte su veliki".
Od gotovo polovine onih koji su 2006. bili protiv crnogorske nezavisnosti, danas nema ni 10-tak odsto onih koji su ostali zarobljeni u tom vremenu, ocijenio je Đukanović i dodao da je decenijski jubilej nezavisnosti veliki praznik za Crnu Goru.
"Ne dešava se često, na Balkanu posebno, da jedan narod mirnim putem rješava tako složena državna pitanja. Zato je ovaj datum jedan od najznačajnijih u cijeloj crnogorskoj, a možda i balkanskoj istoriji. Vrijeme je potvrdilo moje riječi izgovorene na ovom trgu uoči referenduma – da u Crnoj Gori neće biti poraženih, da ćemo svi biti pobjednici. Potvrđuju to svi uspjesi koje je Crna Gora ostvarila tokom prve decenije svog samostalnog državnog puta. Probuđeno samopoštovanje zbog ispravljanja velike nepravde koja nam je nanesena 1918. godine, i obnovljeno nacionalno i državno dostojanstvo, bili su snažan zamajac učvršćivanja stabilnosti na ojačanim multietničkim i multivjerskim temeljima, i izgradnje nove institucionalne arhitekture po evropskim standardima. Zato je 21. maj prije jedne decenije bio međaš od kojeg mjerimo korake naše evropske budućnosti. A prvih deset godina obnovljene nezavisnosti vrijeme je burnog ubrzanja istorije", poručio je Đukanović.
Premijer je podsjetio na okolnosti i dramatična iskušenja koja su, prije deset godina, stajala pred Crnom Gorom.
"Međunarodna zajednica nije bila naklonjena ideji nezavisnosti. Uslovi referenduma su nepravedno definisani. Tada zvanična beogradska politika činila je sve da zadrži Crnu Goru u Državnoj zajednici. Pa i u samoj Crnoj Gori, pored političkih struktura koje su se protivile razlazu sa Srbijom, i među suverenistima postojao je izvjestan stepen razočarenja što referendum nije ranije raspisan i nevjerica u iskrenost i istrajnost vlasti da će proces dovesti do kraja. Međutim, uspjeli smo da kroz konstruktivnu saradnju sa Evropskom unijom i prijateljima na svim stranama svijeta obezbijedimo razumijevanje za naše pravo da demokratski izaberemo svoju budućnost, i priznanje rezultata referenduma. Prilika je da im i danas na tome zahvalimo".
"Crna Gora se uz mnogo rizika i unutrašnjeg otpora okrenula sebi, svojim nacionalnim interesima, donoseći hrabru odluku da preuzme odgovornost za svoju budućnost. Sa današnje vremenske distance može se sa sigurnošću reći da je 1999. godina bila od presudne važnosti za izbor nezavisnog crnogorskog puta. Takav značaj daje joj odluka o neprihvatanju samouništavajućeg sukoba sa NATO Alijansom, kao i druga, donesena nekoliko mjeseci kasnije, o uvođenju njemačke marke kao sredstva plaćanja u Crnoj Gori. Naš narod je potvrdio svoju i veličinu Crne Gore kada je pod direktnom ratnom prijetnjom primio i zaštitio preko 120 hiljada izbjeglica. Sve što je slijedilo snažilo je kapacitet Crne Gore i njenog političkog vođstva da opreznom i mudrom politikom prihvati i učestvuje u državopravnim aranžmanima koji su se pokazali kao korisne prolazne stanice ka punoj nezavisnosti. tim složenim vremenima, dakle, uspjeli smo da artikulišemo naše nacionalne i državne interese, da vođeni istorijskim slobodarstvom osvojimo pravo na sopstveni izbor, i da definišemo stratešku viziju evropske budućnosti Crne Gore", kazao je Đukanović.
Predsjednik Vlade je ocijenio da je Crna Gora pouzdan činilac stabilnosti u regionu, i da prednjači na putu evropske i evroatlantske integracije.
"Razvili smo u međuvremenu institucije koje su neophodne evropskoj državi u ovom vijeku, i u značajnoj mjeri reformisali naslijeđene iz jugoslovenskog vremena. Istorijsko iskustvo nas opominje da su institucije temelj i garancija trajanja države, i pouzdan oslonac vladavine prava, kao najvažnijeg preduslova demokratskog i ekonomskog razvoja svakog društva. Prije dva dana je potpisan Pristupni protokol sa Sjevernoatlantskim savezom. Vjerujemo da će proces ratifikacije i pristupanja Crne Gore Alijansi biti okončan u kratkom roku. Veličina i važnost tog istorijskog i civilizacijskog iskoraka ne umanjuje svijest o potrebi daljeg unapređenja našeg bezbjednosnog, ali i ukupnog pravnog i političkog sistema, koje članstvo u NATO-u pretpostavlja i zahtijeva. Isto tako i potrebu da doprinosimo miru i stabilnosti u regionu, i saradnji sa našim tradicionalnim prijateljima.
Spremnost na dalje reforme i uspostavljanje pune vladavine prava nam je obaveza i u zahtjevnom procesu pregovora o pristupanju sa Evropskom unijom. Sadržina i tempo tih pregovora potvrđuju potencijale crnogorskog društva i institucija sistema, i kapacitete da odgovorimo sve zahtjevnijim izazovima na evropskom putu. Taj put jeste dug i kompleksan, ali prelazimo nove dionice sa entuzijazmom, ohrabreni postignutim u relativno kratkom periodu. Nadamo se da će svi aktuelni procesi i izazovi sa kojima se danas suočava Evropska unija u svojoj završnici otvoriti nove mogućnosti i perspektive za naše pristupanje Evropskoj uniji u doglednoj budućnosti. Jer, put Crne Gore je put evropskog razvoja. Posebno želim da istaknem da je Crna Gora odgovorno posvećena očuvanju i unapređenju dobrosusjedskih odnosa. Naši susjedi su naši prijatelji. Takvu državnu startegiju temeljimo na najboljoj crnogorskoj tradiciji. Veoma smo ponosni na činjenicu da doprinos Crne Gore regionalnoj stabilnosti značajno prevazilazi njenu geografsku i populacionu veličinu".
Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk je poručio da Crna Gora danas s pravom ima poštovanje i razumijevanje cijele Evrope i međunarodne zajednice.
"Mudro i strpljivo ste gradili nezavisnost, bez bespotrebnih žrtava i izgradili dobre odnose sa susjedima", kazao je Tusk.
Predsjednik Evropskog savjeta takođe je naglasio da o veličini države ne govori prostor, kao što i o veličini naroda ne govori broj.
"Danas kažemo velika Crna Gora, jer o njenoj veličini nijesu odlučili geografske karakteristike, nego hrabrost i mudrost. Bili ste hrabri boreći se za nezavisnost. Nijeste očekivali nikakvu milostinju, već poštovanje i razumijevanja vaših velikih, ali opravdanih ambicija".
Svečanosti na Trgu nezavisnosti prisustvovale su brojne ličnosti iz regiona, diplomatskog kora i javnog života Crne Gore.
