Linkovi

Crna Gora: Još nema zelenog svijetla za prihvat izbjeglica iz Avganistana


Da li će Crna Gora primiti izbjeglice iz Avganistana?
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:38 0:00
Dok veliki broj Avganistanaca iščekuje evakuaciju na Zapad u smrtnom strahu od osvete Talibana, Vlada u Podgorici, koja je na početku humanitarne krize rekla da “za sada neće primati” izbjeglice, nedavno je formirala radno tijelo koje bi trebalo da procijeni da li je i Crna Gora, nakon Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije, sada ipak spremna da prihvati jedan broj izbjeglica.

“Zadatak Radne grupe je da razmotri mogućnosti za odgovor na humanitarnu krizu i eventualnih kapaciteta za prijem ograničenog broja izbjeglica iz Avganistana, shodno praksi ostalih članica NATO koje su bile angažovane u Avganistanu”, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova i dodalo da će "Radna grupa započeti svoj rad…nakon objavljivanja pomenute Odluke o obrazovanju u Službenom listu Crne Gore”.

MVP je u odgovorima na pitanja Glasa Amerike navelo da je “pokretanjem ovog procesa pokazana spremnost Vlade Crne Gore da i kroz model prihvata ograničenog broja izbjeglica pruži svoj doprinos rješavanju humanitarne krize u Avganistanu i pokaže svoje aktivno međunarodno djelovanje”.

Ministarstvo podsjeća da je Vlada Crne Gore “itekako svjesna ozbiljnosti krize u Avganistanu i teške humanitarne situacije u ovoj zemlji, što je demonstrirala od samog početka njenog izbijanja”, navodeći da je Vlada “podržala inicijativu međunarodne zajednice kojom se traži da se svima koji žele da napuste državu to i omogući, uključujući i potrebu da putevi, aerodromi i granični prelazi moraju ostati otvoreni”.

“Takođe, kao odgovorna i kredibilna članica NATO, te država koja je od 2010. godine učestvovala sa XII kontingenata u misijama NATO-a u Avganistanu kako bi doprinijela miru i bezbjednosti, Crna Gora ima obavezu, odnosno želju, da postupi ispravno i otvori svoja vrata za izvjestan broj ljudi koji su pomagali pripadnicima naše misije u dalekom Avganistanu”, navodi MVP i dodaje da je Crna Gora je finansijski podržavala održivost Avganistanskih snaga bezbjednosti (ANDSF) sa po 400.000 dolara na godišnjem nivou, od 2015. do 2020.

Iz MVP podsjećaju da se Crna Gora kao članica NATO obavezala da pruži doprinos suzbijanju humanitarnih kriza u svijetu, navodeći da je Vlada na sjednici od prošle nedjelje opredijelila 100.000 dolara za pomoć avganistanskim izbjeglicama.

“To što konačna odluka o prihvatu izbjeglica nije donijeta, ne može se okarakterisati kao ‘’oklijevanje’’ Vlade Crne Gore, tim više što se Crna Gora ponijela u svakom trenutku kao odgovoran akter međunarodne zajednice”, kažu u Vladi i dodaju da “prihvat izbjeglica iz Avganistana predstavlja kompleksno pitanje I sa stanovišta logističkih, operativnih, organizacionih, administrativnih procedura, zahtjeva promišljen, međuresorni pristup i predstavlja jedan cjelovit proces koji je počeo… još 23. septembra”

U Vladi navode da je suština u pitanju da li Crna Gora ima kapacitet za prihvat izbjeglica iz Avganistana, kao i da Vlada to pitanje “sagledava kao proces”, te da “ne donosi ishitrene odluke” i “ne daje neutemeljena obećanja”.

“Upravo će Međuresorna radna grupa sagledati koji su kapaciteti Crne Gore za prihvat avganistanskih izbjeglica, koje su sve procedure neophodne i koja je brzina njihovog završetka. Kada je u pitanju Crna Gora, pretpostavljam da se neće raditi o velikom broju ljudi, već onom koji je srazmjeran njenoj veličini i drugim kapacitetima, ali će svakako biti komparativan odnosu koji su pokazale I druge države saveznice”, navode u MVP.

Avganistanske izbeglice u kampu u Italiji
Avganistanske izbeglice u kampu u Italiji

Oni ističu da su u redovnom kontaktu sa međunarodnim partnerima u vezi krize u Avganistanu, navodeći da je odgovor na ovu krizu “dio naše međunarodne odgovornosti”, solidarnosti sa avganistanskim narodom I moralna obaveze, negirajući da je od strane zapadnih saveznika bilo zahtjeva za prihvat izbjeglica.

“Crna Gora učestvuje, u okviru NATO-a, u raspravama saveznica o preseljenju avganistanskih izbjeglica koje se trenutno nalaze u NATO bazama na Kosovu, u Njemačkoj i Poljskoj i ta procedura je u toku. Zavisno od procjene Radne grupe, Crna Gora će se odrediti po ovom pitanju”, kažu u MVP.

"Crna Gora ima kapacitete da primi izbjeglice iz Avganistana"

Bojan Bugarin, izvršni direktor NVO Forum za evroatlantske perspektive iz Podgorice, smatra da ne postoje objektivne prepreke da Vlada prihvati određeni broj osoba, napominjući da je u pitanju odobravanje privremenog boravka, te da te osobe u Crnoj Gori ne bi ostale trajno, već do okončanja procedure dobijanja vize za SAD.

“Postoje kapaciteti, Vlada Crne Gore i konkretno država Crna Gora je tokom migrantske krize nakon 2014. dokazala i pokazala spremnost i izdržljivost da crnogorski sistem azila i međunarodne zaštite pruži utočište i zaštitu određenom broju migranata. Hiljade i hiljade je Crna Gora prihvatila tokom tih godina i uspjela da ih ovdje primi i da im pruži odgovarajuće utočište”, navodi Bugarin.

On smatra da u odluci o formiranju radne grupe “nijesu institucionalno obuhvaćeni svi organi koji bi trebalo, prenaglašena je uloga Ministarstva vanjskih poslova sa četiri predstavnika, a minimizirana uloga MUP-a koji bi ustvari trebalo da bude nosilac svih aktivnosti, te da nedostaju predstavnici Ministarstva zdravlja, sugerišući da bi “trebalo razmotriti i uključenost predstavnika UNHCR-a”.

Bugarin je ocijenio da će na kraju to biti poliitčka odluka “iz prostog razloga jer ne postoje objektivne prepreke”, navodeći da je “crnogorski sistem azila predstavljao dio šireg, evropskog sistema azila međunarodne zaštite koji poznaje taj koncept solidarne podjele odgovornosti” .

“Za državu Crnu Goru obaveza prihvata tih lica proizilazi ne samo sa aspekta humanitarnih razloga, već i kao obaveza Crne Gore iz članstva u NATO, kao i samom činjenicom da je Crna Gora bila prisutna u Avganistanu 2010. - kako vojno, tako i u nekim drugim oblicima. Samim tim je preuzela dio odgovornosti za buduća dešavanja u Avganistanu”, smatra Bugarin i dodaje da ovo je “odlična prilika za Vladu Crne Gore da potvrdi svoju opredijeljenost i političku i ideološko-vrijednosnu sjeverno-atlantskim i evropskim principima, ali i obavezama koje proizilaze iz članstva u NATO”.

Prema njegovim riječima, Albanija je prihvatila oko četiri hiljade lica iz Avganistana, Kosovo oko dvije hiljade, a Sjeverna Makedonija izrazila spremnost da prihvati 450 lica, te da Crna Gora ima kapacitet da obezbijedi prihvat od 300-500 ljudi.

“Iskustva zemalja iz regiona, Albanija i Kosovo, koje su od jula počele da prihvataju lica iz Avganistana su pozitivna. U pitanju su uglavnom ljudi koji su radili za Amerikance, ili za NATO, školovani ljudi, profesori, generalno osobe koje su sarađivale sa NATO-om i Vojskom SAD-a”, navodi Bugarin.

Bugarin smatra da su u Vladi do sada prilično pasivno i nezainteresovano gledali na ovo pitanje, navodeći da je i zadatak formirane Međuresorske radne grupe neodređen.

“Tamo je navedeno da (Radna grupa) treba da razmotri mogućnosti, ali se na navodi kakve mogućnosti, kadrovske, finansijske, smještajne… Ne postoji, takođe, preciziran vremenski rok za realizaciju svih tih aktivnosti zbog kojih je formirana, već u jednom članu stoji da se Grupa sastaje jednom mjesčno, eventualno po potrebi češće”, kaže Bugarin.

Prema njegovoj ocjeni, to su “neki elementi koji nedostaju, a koji bi, imajući u vidu tešku situaciju lica u Avganistanu, s obzirom na to da su u takvom položaju da bi ukoliko ih Talibani nađu, doživjeli njihovu odmazdu”.

“Tim ljudima se žuri, njih u što kraćem roku treba prihvatiti, jer u pitanju su njihovi životi. Samim tim i Vlada Crne Gore mora biti malo proaktivnija, mora u svojim aktivnostima i donošenju odluka imati u vidu veoma težak položaj tih lljudi u Avganistanu”, rekao je Bugarin za Glas Amerike.

"Ugroženi životi Avganistanaca"

Geri Đino Gerša iz američke humanitarne organizacije Mercury One, kaže da ta organizacija “traži partnere u balkanskim zemljama, kako bi mogli evakuisati osobe koje čekaju evakuaciju iz Avganistana i dovesti ih u druge zemlje kao što je ova, jer su kapaciteti objekata u koje su ranije smještani sada popunjeni”.

“Dakle, ljudi koje moramo evakuisati su pojedinci u najvećem stepenu rizika, koji moraju napustiti Avganistan, jer Talibani posebno ciljaju te osobe kao što su sutkinje, visoki vojni zvaničnici, zvaničnici obavještajnih službi, aktivistkinje, novinarke, vjerske grupe, čak i hrišćane… toliko tih ljudi mora biti evakuisano, jer je njihov izbor sveden na evakuaciju ili pogubljenje”, rekao je.

Mnogo njih imamo u sigurnim kućama širom Avganistana, i ako ne budu evakuisani, vjerovatno će biti pogubljeni, tako da je imperativ evakuisati te ljude što je prije moguće, a izuzetno je važno dovesti ih upravo sada, jer vrijeme je prilično osjetljivo”, rekao je Gerša.

U toj organizaciji navode da su u posljednjih mjesec dana radili sa Vladom Crne Gore, ali da su “ti razgovori tekli malo sporije nego što bismo željeli”, poručujući da bi voljeli “da to malo brže napreduje”.

“Shvatamo da se Vlada ovdje možda kreće u tom smjeru da primi one koji čekaju evakuaciju, a kao što sam rekao, vrijeme je imperativ, pa tražimo da se to kreće malo brže. Upravo sam ranije danas razgovarao s potpredsjednikom Vlade…koji je rekao da se Vlada kreće prema odluci da prihvati evakuisane iz Avganistana”, rekao je Gerša i dodao da se nada da je to istina, ali da u ovom trenutku nema zvanično obavještenje o tome.

Gerša kaže da da bi broj evakuisanih bio uporediv s veličinom Crne Gore, te da bi se vjerovatno radilo o broju od 500 ljudi, ili manje.

“Voljeli bismo ih da zadržimo ovdje oko 90 dana, da ih dovedemo i pomognemo da idu dalje... tip ljudi koje bismo htjeli da dovedemo ovdje su visokoobrazovani pojedinci - doktori, medicinske sestre, ministri, sudije, oni ljudi koji bi stvarno koristili ekonomiji i koji bi mogli pomoći Crnoj Gori - ako žele ostati. Ali, većina tih ljudi želi da ide dalje…”, navodi Gersa.

Predstavnik Mercury One je rekao da želi da uvjeri Vladu Crne Gore da to neće biti opterećenje za crnogorsku ekonomiju, navodeći da će ovdašnju vlast podržati, kako njihova organizacija, tako i sama Vlada SAD-a.

“Dakle, to nije opterećenje za lokalnu ekonomiju, to je zapravo priliv sredstava za ekonomiju i da će sav taj trud koji bi se uložio u to podstaknuti lokalnu ekonomiju… a mi ćemo raditi s lokalnim nevladinim organizacijama, dobrotvornim udruženjima, crkvama i sličnim organizacijama”, rekao je, ističući da Vlada i narod Crne Gore moraju da znaju da ova izbjeglička kriza nije kao ostale, već da su ljudi koji čekaju evakuaciju iz Avganistana u sasvim drugačijoj situaciji.

“Ovo je potpuno drugačija grupa ljudi od onih u prethodnim krizama, zato želimo prenijeti svoju posvećenost tim pojedincima, a to su stvarno sjajni ljudi, i oni će dati doprinos, gdje god da završe na planeti. I stvarno se nadam da će završiti u SAD-u, jer SAD zaista želi dobrodošlicu tim ljudima”, rekao je.

U Vladi kažu da ponuda organizacije Mercury One “svakako zavređuje pažnju i biće razmotrena, ali mi nismo mogli prema njoj da se odredimo, niti možemo sada, u ovoj fazi, prije nego što donesemo odluku o broju i načinu smještaja izbjeglica i dok ovaj proces i njegovi obrisi ne budu jasniji i kompletirani”.

“Preliminarna komunikacija sa organizacijom Mercury One je ostvarena, a o konkretnoj ponudi ćemo se opredijeliti kada budu donijeti zaključci Vlade na osnovu izvještaja Radne grupe”, kažu u MVP.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG