O Srbiji i regionu ovih dana se često i na različitim mjestima govori u Briselu: podršku dijalogu Beograda i Prištine, kao jedinom načinu rješavanja otvorenih pitanja, dao je generalni sekretar NATO, Rasmusen na skupu ministara spoljnih poslova Alijanse. Pozitivne pomake u odnosima sa Kosovom najavio je i premijer Srbije, Dačić, dok je sa govornice panela o Zapadnom Balkanu, evropski komesar za proširenje Štefan File posebno mjesto posvetio Srbiji kao sadašnjem partneru i budućoj evropskoj članici.
Dok jedni u regionu sanjaju o demilitarizaciji, drugi su više nego sretni činjenicom da im ispod prozora bdije NATO, koji čini okosnicu KFOR trupa na Kosovu - a čini se da za ljude pod oružjem i zastavom NATO još uvijek ima posla u regionu - to pokazuje nesmirena situacija na sjeveru Kosova, koja je i ključni razlog zašto su ministri
vanjskih poslova Alijanse odlučili da, za sada, ostave u fiokama već pripremljene planove redukcije vojnih trupa KFOR-a.
"Da, jesmo razgovarali o situaciji na Kosovu na sastanku kojem je prisustvovala i visoka predstavnica EU, Ešton, što nam je dalo izvanrednu priliku da osiguramo tijesnu saradnju i koordinaciju EU i NATO, kada je riječ o kosovskim prilikama. Sa jedne strane, zadovoljni smo da vidimo popravljanje sigurnosne situacije u regionu tokom posljednjih godina, dok smo, sa druge strane, svjesni da je situacija na sjeveru Kosova još uvijek vrlo osjetljiva. To je region gdje je NATO odgodio odluku o nastavku smanjenja trupa na terenu. Situaciju pažljivo pratimo. Našu punu podršku ima politički proces razgovora Beograda i Prištine, uz posredovanje EU i ohrabrujemo Prištinu i Beograd da daju sve od sebe da nadju političko rješenje za situaciju na i oko Kosova", naveo je generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen.
A o tome su, pored ostalog sinoć, gotovo do ranog jutra, raspravljali i premijeri Srbije i Kosova, Ivica Dačić i Hašim Tači. Kako je izjavio premijer Srbije, postignut je dogovor da do kraja decembra prorade četiri administrativna prelaza izmedju centralne Srbije i Kosova. Dači je istakao da na prelazima Končulj, Merdare, Jarinje i Brnjak neće biti naplate carine za robu koja ide Srbima na severu Kosova, kao i da na tim prelazima neće biti nikakvih obeležja.
„Nama je najvažnije da su ovi razgovori statusno neutralni, svi razgovori koje vodimo, oni moraju da budu statusno neutralni, da je u tom smislu Srbija u obavezi da sprovodi ono što je prethodna vlada potpisala i sve što mi sada činimo jeste da izvučemo najviše što možemo iz sporazuma i protokola koji nisu napravljeni da budu u interesu našeg naroda. Shodno tome, danas je postignut dogovor, pošto postoji obaveza da se krene sa sprovođenjem sporazuma o integrisanom upravljanju granicama, srpska strana je spremna da se krene sa sprovođenjem ovog sporazuma na četiri prelaza, od toga su dva na severu a dva na drugim delovima administrativne linije. Ono što je za nas bio uslov jeste da praktično nema nove procedure, nema naplate carina, niti problema sa ličnim dokumentima i tablicama za građane sa severa“, izjavio je Dačić posle sastanka.
A u sklopu godišnjeg tradicionalnog panela o Zapadnom Balkanu, evropski komesar za proširenje Štefan File je posebno pozdravio hrabrost Beograda:
"Srčana vlada, zaista hrabra - tehnički protokol o zajedničkom upravljanju prelazima nije laka stvar. Biti konstruktivan u svim tim političkim dijalozima nije laka stvar. Riječ je o delegaciji koja se bori za svoje interese i u Briselu i na povratku u Beograd. I treba im naša podrška. Bazirano na rezuiltatima jučerašnjeg, posljednjeg kruga razgovora, da će Savjet ministara biti dovoljno hrabar i da će jasno pokazati evropske perspektive za Srbiju."
Scena je, čini se, ispravno postavljena za pozitivnu odluku evropskog vrha da Srbiji odredi datum početka završnih pregovora o prijemu, očekivati je, na proljeće naredne godine.
I još nešto treba reći - sinoćnji i današnji susreti u Briselu su protekli pod utiskom šokantne vijesti kakvu je javnosti potvrdila belgijska policija- iz još neutvrdjenih razloga, juče je sebi, na prilazu briselskom aerodromu Zaventem, život oduzao ambasador Srbije pri NATO, Branislav Milinković, kojega svi koji su imali mogućnost da se sa njim susretnu, uključujući i ovog izvještača, pamte kao vrsnog diplomatu, intelektualca i neobično prijatnog sagovornika.
Dok jedni u regionu sanjaju o demilitarizaciji, drugi su više nego sretni činjenicom da im ispod prozora bdije NATO, koji čini okosnicu KFOR trupa na Kosovu - a čini se da za ljude pod oružjem i zastavom NATO još uvijek ima posla u regionu - to pokazuje nesmirena situacija na sjeveru Kosova, koja je i ključni razlog zašto su ministri
vanjskih poslova Alijanse odlučili da, za sada, ostave u fiokama već pripremljene planove redukcije vojnih trupa KFOR-a.
"Da, jesmo razgovarali o situaciji na Kosovu na sastanku kojem je prisustvovala i visoka predstavnica EU, Ešton, što nam je dalo izvanrednu priliku da osiguramo tijesnu saradnju i koordinaciju EU i NATO, kada je riječ o kosovskim prilikama. Sa jedne strane, zadovoljni smo da vidimo popravljanje sigurnosne situacije u regionu tokom posljednjih godina, dok smo, sa druge strane, svjesni da je situacija na sjeveru Kosova još uvijek vrlo osjetljiva. To je region gdje je NATO odgodio odluku o nastavku smanjenja trupa na terenu. Situaciju pažljivo pratimo. Našu punu podršku ima politički proces razgovora Beograda i Prištine, uz posredovanje EU i ohrabrujemo Prištinu i Beograd da daju sve od sebe da nadju političko rješenje za situaciju na i oko Kosova", naveo je generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen.
A o tome su, pored ostalog sinoć, gotovo do ranog jutra, raspravljali i premijeri Srbije i Kosova, Ivica Dačić i Hašim Tači. Kako je izjavio premijer Srbije, postignut je dogovor da do kraja decembra prorade četiri administrativna prelaza izmedju centralne Srbije i Kosova. Dači je istakao da na prelazima Končulj, Merdare, Jarinje i Brnjak neće biti naplate carine za robu koja ide Srbima na severu Kosova, kao i da na tim prelazima neće biti nikakvih obeležja.
„Nama je najvažnije da su ovi razgovori statusno neutralni, svi razgovori koje vodimo, oni moraju da budu statusno neutralni, da je u tom smislu Srbija u obavezi da sprovodi ono što je prethodna vlada potpisala i sve što mi sada činimo jeste da izvučemo najviše što možemo iz sporazuma i protokola koji nisu napravljeni da budu u interesu našeg naroda. Shodno tome, danas je postignut dogovor, pošto postoji obaveza da se krene sa sprovođenjem sporazuma o integrisanom upravljanju granicama, srpska strana je spremna da se krene sa sprovođenjem ovog sporazuma na četiri prelaza, od toga su dva na severu a dva na drugim delovima administrativne linije. Ono što je za nas bio uslov jeste da praktično nema nove procedure, nema naplate carina, niti problema sa ličnim dokumentima i tablicama za građane sa severa“, izjavio je Dačić posle sastanka.
A u sklopu godišnjeg tradicionalnog panela o Zapadnom Balkanu, evropski komesar za proširenje Štefan File je posebno pozdravio hrabrost Beograda:
"Srčana vlada, zaista hrabra - tehnički protokol o zajedničkom upravljanju prelazima nije laka stvar. Biti konstruktivan u svim tim političkim dijalozima nije laka stvar. Riječ je o delegaciji koja se bori za svoje interese i u Briselu i na povratku u Beograd. I treba im naša podrška. Bazirano na rezuiltatima jučerašnjeg, posljednjeg kruga razgovora, da će Savjet ministara biti dovoljno hrabar i da će jasno pokazati evropske perspektive za Srbiju."
Scena je, čini se, ispravno postavljena za pozitivnu odluku evropskog vrha da Srbiji odredi datum početka završnih pregovora o prijemu, očekivati je, na proljeće naredne godine.
I još nešto treba reći - sinoćnji i današnji susreti u Briselu su protekli pod utiskom šokantne vijesti kakvu je javnosti potvrdila belgijska policija- iz još neutvrdjenih razloga, juče je sebi, na prilazu briselskom aerodromu Zaventem, život oduzao ambasador Srbije pri NATO, Branislav Milinković, kojega svi koji su imali mogućnost da se sa njim susretnu, uključujući i ovog izvještača, pamte kao vrsnog diplomatu, intelektualca i neobično prijatnog sagovornika.
