Linkovi

Srbi i Albanci na Kosovu različito o prihvatanju avganistanskih izbeglica


Ljudi šetaju centrom Prištine (Foto: VOA)
Ljudi šetaju centrom Prištine (Foto: VOA)

Albanci i Srbi na Kosovu različito ocenjuju odluku Kosova da primi izbeglice iz Avganistana. Za Albance je to humanitarno pitanje i nastavak saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok Srbi smatraju da bi Kosovo pre svega trebalo da se posveti raseljenim Srbima.

Albanci na Kosovu su sami iskusili šta znači biti u nevolji i zato je sasvim normalno da i Kosovo prihvati izbeglice iz Avganistana, kaže za Glas Amerike analitičar Seremb Đerđi.

“Kada smo mi ovde imali rat i kada smo otišli u druge države, one su nas primile i mi sada trebamo da budemo ti ljudi, ta država i da prihvatimo. Ne samo radi humanitarnih razloga, nego mi smo to preživeli, tako da i mi hoćemo i mislim da treba da prihvatimo ljude koji dolaze ovde iz Avganistana”, rekao je Đerđi.

Srbi i Albanci na Kosovu različito o prihvatanju avganistanskih izbeglica
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:25 0:00

Analitičar Nedžmedin Spahiju smatra da narod Kosova jeste velikodušan, ali da su institucije prihvatile da prime ljude iz Avganistana isključivo zato što su Sjedinjene Američke Države to zahtevale. Prema njegovim rečima Kosovo treba da izvuče pouku iz onoga što se desilo u Avganistanu posle povlačenja američkih snaga, da ne bi - kako je kazao - jednog dana kad se Amerikanci povuku sa Kosova, došlo u sličnu situaciju.

“Treba da se više investira u to da narod Kosova voli svoju zemlju, svoje ljude, da bude mir i spokoj među etničkim zajednicama, da ne bude neprijateljstva i da svi podjednako vole Kosovo kao svoju zemlju. To je jedini način da nakon toga što se povuku Amerikanci sa Kosova da ne bude takvih grozota kao u Avganistanu”, smatra Spahiju.

S druge strane, istoričar Aleksandar Gudžić smatra da bi Kosovo trebalo više pažnje da posveti raseljenim Srbima.

“Svakako da je to jedan human gest prištinskih vlasti. Ali postavlja se pitanje kako to da prištinske vlasti dve decenije nakon rata nisu vratili Srbe koji su proterani 1999. godine. U praksi se pokazuje da se sve može kad se hoće ili kada to zamole američki prijatelji i saveznici”, rekao je Gudžić.

I građani Prištine i Gračanice različito ocenjuju odluku zvanične Prištine da primi ljude iz Avganistana.

“Vlada Kosova ne bi trebalo uopšte da prihvati taj zahtev dok ne vrate srpsko stanovništvo na Kosovo i Metohiju, i Rome i tako dalje. Prvo da vrate njih, jer ljudi plaćaju kiriju u Srbiji po 200 evra, nemaju gde da žive, nisu tamo smešteni kao što treba, a hoće ovde da smeste iz Avganistana ljude”, smatra žitelj Gračanice, dok Alabanc iz Prištine podseća da se radi o humanom gestu:

“Mi smo kao Albanci 1999. bili u takvoj situaciji kao oni. Nije pitanje Amerike nego bilo ko, ako je potrebno i Srbe da primimo. Isti je slučaj Avganistanaca kao kada smo mi bili. Za mene je najbolja stvar da spaseš čoveku život”.

Predsednica Kosova Vjosa Osmani saopštila je da je dala saglasnost povodom zahteva Sjedinjenih Američkih Država, za privremeno utočište Avganistanaca, dok se ne obezbedi dokumentacija za dobijanje američkih imigracionih viza.

Američka ambasada na Kosovu saopštila je da se Kosovo pridružilo u pozivu svim stranama u Avganistanu da omoguće lakši odlazak stranih državljana i Avganistanaca koji žele da napuste ovu zemlju.

XS
SM
MD
LG