Zbog nestabilnosti u Siriji i situacije na libanskim granicama, operacija vladinih snaga da se iskoreni uzgoj kanabisa je zaustavljena, a poljoprivrednici otvoreno razgovaraju o širenju te aktivnosti.
Dok u Siriji bijesni građanski rat, bezbjednosne snage u susjednom Libanu usredsređene su na čuvanje granica zemlje i nemaju dovoljan broj pripadnika, koji bi kontrolisali poljoprivrednike koji uzgajaju ilegalne usjeve. Zbog toga, farme kanabisa cvjetaju u plodnoj dolini Beka u istočnom Libanu, istiskujući manje profitabilnu pšenicu, ječam ili povrće.
Ove biljke sa šiljastim listovima izvor su smole kanabisa odnosno hašiša, supstance koju koriste proizvođači narkotika za rekreativnu upotrebu širom svijeta. Riječ je o izdržljivom usjevu koji može da preživi i za vrijeme suše, bez navodnjavanja. Ali Nasri Šamas kaže da zarađuje mnogo više uzgajajući kanabis, nego neki drugi usjev i da je spreman da se bori za svoja polja.
"Želimo da živimo kao svi drugi. Ukoliko žele sukob, to nije problem za nas. Uskoro počinje sezona žetve. Ako žele da dođu po nas, dobrodošli su. Ako žele da ga legaliziju, zahvalićemo im se i kazati im da su dobri ljudi”.
Kanabis je nelegalan u Libanu, gdje je vlada sprovodila redovne racije na farmama, uništavala usjeve i kažnjavala poljoprivrednike. Gasan Šamsedin je šef libanskog Odsjeka za borbu protiv narkotika.
"U periodu od 1990-tih do 2012. kanabis se uništavao godišnje i na raspolaganju su bili svi materijalni, logistički, ljudski i tehnološki resursi”.
To međutim nije slučaj nakon početka rata u Siriji, prije više od tri godine.
"Zbog regionalnih i bezbjednosnih uslova oko Libana, 2012. je došlo do nekih prepreka u iskorijenjivanju kanabisa. Ta operacija je u stvari zaustavljena zbog situacije na libanskim granicama i nestabilnosti u Siriji".
Poljoprivrednici u dolini Beka suprostavljali su se naporima vlade da suzbije uzgajanje marihuane i sada otvoreno razgovaju o širenju te aktivnosti.
"Svake godine, sadimo na većem prostoru. Radimo ono što smo već najavili. Prije tri godine smo rekli vlastima da ćemo udvostručiti zasade. To smo i uradili. Naredne godine, najavili smo da ćemo zasaditi pet puta više. Opet smo ispunili obećanje i suprostavili se vlastima. Povećavaćemo usjeve svake godine. Oni treba da ponude alternativu, da legalizuju kanabis ili ćemo nastaviti da se sukobljavamo”, kaže Ali Nasri Šamas
Šamas smatra da bi vlada imala koristi od legalizacije kanabisa, kao što je to slučaj sa duvanom, zato što može da oporezuje uzgajivače. Ekonomista Marvan Iskander saglasan je sa tim stavom.
"Libanu je potrebna ta vrsta uzgoja. Treba oživjeti regione Beke i Akara. Prema mojim procjenama, legalizacija kanabisa i izvoz u Sjedinjene Države i pojedine evropske zemlje, gdje je to legalno, donijeli bi dvije milijarde dolara libanskoj ekonomiji i 400 miliona dolara državnom budžetu”.
Prošle godine, kada se nasilje iz Sirije prelilo preko granice, eksplozije i oružani sukobi počeli da odjekuju u libanskim priobalnim gradovima, a rakete da pogađaju gradove u dolini Beka, vlasti su tiho odustale od bitke, koju su protekle dvije decenije vodili sa uzgajivačima kanabisa.
Ove biljke sa šiljastim listovima izvor su smole kanabisa odnosno hašiša, supstance koju koriste proizvođači narkotika za rekreativnu upotrebu širom svijeta. Riječ je o izdržljivom usjevu koji može da preživi i za vrijeme suše, bez navodnjavanja. Ali Nasri Šamas kaže da zarađuje mnogo više uzgajajući kanabis, nego neki drugi usjev i da je spreman da se bori za svoja polja.
"Želimo da živimo kao svi drugi. Ukoliko žele sukob, to nije problem za nas. Uskoro počinje sezona žetve. Ako žele da dođu po nas, dobrodošli su. Ako žele da ga legaliziju, zahvalićemo im se i kazati im da su dobri ljudi”.
Kanabis je nelegalan u Libanu, gdje je vlada sprovodila redovne racije na farmama, uništavala usjeve i kažnjavala poljoprivrednike. Gasan Šamsedin je šef libanskog Odsjeka za borbu protiv narkotika.
"U periodu od 1990-tih do 2012. kanabis se uništavao godišnje i na raspolaganju su bili svi materijalni, logistički, ljudski i tehnološki resursi”.
To međutim nije slučaj nakon početka rata u Siriji, prije više od tri godine.
"Zbog regionalnih i bezbjednosnih uslova oko Libana, 2012. je došlo do nekih prepreka u iskorijenjivanju kanabisa. Ta operacija je u stvari zaustavljena zbog situacije na libanskim granicama i nestabilnosti u Siriji".
Poljoprivrednici u dolini Beka suprostavljali su se naporima vlade da suzbije uzgajanje marihuane i sada otvoreno razgovaju o širenju te aktivnosti.
"Svake godine, sadimo na većem prostoru. Radimo ono što smo već najavili. Prije tri godine smo rekli vlastima da ćemo udvostručiti zasade. To smo i uradili. Naredne godine, najavili smo da ćemo zasaditi pet puta više. Opet smo ispunili obećanje i suprostavili se vlastima. Povećavaćemo usjeve svake godine. Oni treba da ponude alternativu, da legalizuju kanabis ili ćemo nastaviti da se sukobljavamo”, kaže Ali Nasri Šamas
Šamas smatra da bi vlada imala koristi od legalizacije kanabisa, kao što je to slučaj sa duvanom, zato što može da oporezuje uzgajivače. Ekonomista Marvan Iskander saglasan je sa tim stavom.
"Libanu je potrebna ta vrsta uzgoja. Treba oživjeti regione Beke i Akara. Prema mojim procjenama, legalizacija kanabisa i izvoz u Sjedinjene Države i pojedine evropske zemlje, gdje je to legalno, donijeli bi dvije milijarde dolara libanskoj ekonomiji i 400 miliona dolara državnom budžetu”.
Prošle godine, kada se nasilje iz Sirije prelilo preko granice, eksplozije i oružani sukobi počeli da odjekuju u libanskim priobalnim gradovima, a rakete da pogađaju gradove u dolini Beka, vlasti su tiho odustale od bitke, koju su protekle dvije decenije vodili sa uzgajivačima kanabisa.