Linkovi

Zahtev struke: Pravosuđe u novom Ustavu potpuno odvojiti od politike


Onemogućavanje političkog uticaja na pravosuđe, u potopunosti, mora da bude osnova predstojeće ustavne promene, a postoji opasnost da se žele anulirati i dosadašnji pomaci ka izgradnji nezavisnog sudstva, poruka je konferencije o ustavnim promenama u oblasti pravosuđa, koju je organizovalo Društvo sudija Srbije, Udruženje javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca Srbije i Centar za pravosudna istraživanja.

Srbija od završetka Drugog svetskog rata, tačnije od 1946. nije imala nezavisno sudstvo, a predstojeće ustavne promene, u koje se mora ući zbog prilagođavanja Ustava Srbije budućem članstvu u Evropskoj uniji, šansa su da se za izgradnju nezavisnog sudstva postave valjane osnove, jedinstvena je poruka pravosudne struke, rečeno je na skupu.

Sudija Apelacionog suda, Miodrag Majić, naglasio je da su ustavne promene nisu samo pitanje struke, već ponajpre pitanje građana, pošto se tim promenama mora jasno definisati sudska vlast koja ne sme biti pod kontrolom izvršne i zakonodavne vlasti.

Odgovarajući na primedbe u javnosti da se tri grane vlasti moraju međusobno kontrolisati, čime se pravda uticaj politike na vlast, Majić je podsetio da sudska vlast radi u skladu sa važećim zakonima, koje priprema i sprovodi izvršna vlast, a donosi zakonodavna, što posredno ograničava sudsku vlast, te da je to jedini dozvoljeni uticaj druge dve grane vlasti na sudsku.

"Svaka druga kontrola je personalnog karaktera, ko će biti tužilac i sudija i kakva će biti odluka na kraju", naglasio je Majić.

"Po prvi put bi trebalo definisati i učiti studente da je osnovni zadatak sud vlasti zaštita građana i prava i sloboda, da to nije pesnica režima koja dolazi noću i kuca na vrata, već poslednja brana kada vas maltretiraju moćni", zaključio je sudija Majić.

Tajnovito ponašanje vlade

Vlada Srbije, odnosno Ministarstvo pravde, još uvek nisu izašli u javnost sa svojim predlozima izmene Ustava Srbije, a postoje naznake da će se ceo taj proces obaviti ubrzano i sa što manje javne rasprave. Zato je struka stupila u akciju i organizovala veći broj okruglih stolova na temu promene Ustava, rečeno je.

Međutim, iako sama ne izlazi sa predlozima, izvršna vlast, sumnjaju sudije i tužioci, svoje predloge iznosi preko novoosnovane Akademske alternativne mreže.

"Mi ne znamo šta se zvanično predlaže i u kom će smeru promene ići. Ne znamo čak ni u kojoj meri će se menjati Ustav, ako će se menjati - da li samo u delu o pravosuđu, ili će se doneti poptuno novi ustav. Državni organi se nisu o tome izjasnili", rekao je Radovan Lazić, predsednik Upravnog odbora udruženja tužilaca i zamenika. On je ocenio da Ustav mora da se menja ponajpre zato što pravosuđem u Srbiji nije zadovoljan niko - ni građani, ni sudije, ni tužioci, verovatno ni advokati.

"Uvek je teza bila da ne valjaju ljudi, ali problem nije u ljudima već u sistemu. Treba menjati sistem da bismo došli do funkcionalnog pravosuđa u kojem će se sudska odluka poštovati i neće javno komentarisati", istakao je Lazić.

Vlast da uđe u dijalog sa strukom

Predsednica Društva sudija Srbije i sudija Apelacionog suda, Dragana Boljević, naglasila je da je struka saglasna oko zahteva šta u Ustavu treba menjati po pitanju pravosuđa. Ona je pozvala predstavnike izvršne vlasti na razgovare sa nosiocima pravosudnih funkcija. Zapitala je zbog čega je ministarka pravde Nela Kuburović izrazila spremnost da uvaži samo neke predloge struke i zbog čega se ne uvaže svi predlozi.

"Da li će se donekle uvažavati struka, a odnekle politika, odnosno da li će se pokušati da se utiče na pravosuđe", upitala je ona i ocenila da vlasti pokušavaju da nađu novi kanal za transfer političkog uticaja na pravosuđe. S tim u vezi, pomenula je pokušaj da se pravosudna akademija uvede u ustav, što je rešenje koje ne postoji nigde u Evropi, uz odredbu da se na sudijske funkcije mogu birati samo oni koji su potvrdili stručnost, odnosno oni koji su je završili. To bi dalje značilo da izvršna vlast, kroz izbor kandidata koji mogu da pohađaju tu akademiju, ima mogućnost izbora sudija sa zadrškom od dve ili tri godine, koliko traje školovanje na akademiji.

Advokat Vladimir Gajić, iz publike, čestitao je u ime svojih kolega sudijama i tužiocima što "pokušavaju da učine nešto na društvu" i poručio im da imaju podršku advokata, odnosno "barem beogradske advokature". "Mi nemamo tradiciju u istoriji ni jednog jedinog dana nezavisnog sudstva. Ovo što pokušavate je sam početak", rekao je on. "Ovde samo advokatura ima tradiciju, a i to vlast pokušava da stavi pod kontrolu", rekao je Gajić.

XS
SM
MD
LG