Linkovi

Zašto treba da izbegavate plastičnu slamku


Gomila đubreta koja se pojavila na obali Sredozemnog mora u Libanu (Foto: Hussein Malla/AP)
Gomila đubreta koja se pojavila na obali Sredozemnog mora u Libanu (Foto: Hussein Malla/AP)

Za svakog čoveka, ženu i dete na Zemlji postoji otprilike tona plastičnog otpada, navodi se u nedavno sprovedenoj studiji. Aktivisti kažu da rešavanje tako velikog problema može da počne malim koracima. Uoči obeležavanja Dana planete Zemlje, oni traže od ljudi da „izbegavaju slamke“.

Plastična slamka koristi se za gotovo svako piće. Da li ste se ikada pitali gde ona završava?

Slamke su među najčešće pronađenim predmetima prilikom čišćenja đubreta širom sveta.

Neprofitna Organizacija za očuvanje okeana sprovodi ovakve akcije čišćenja više od 30 godina. Sara Kolar radi na programu za čiste okeane te organizacije.

"Volonteri su, tokom tih 30 godina, sakupili više od 10 miliona plastičnih slamki i kašičića, na plažama, vodenim putevima i obalama.”, kaže Sara Kolar.

Iz grupe navode da se u okeanu nalazi 150 miliona metričkih tona plastičnog đubreta, koje zagađuje obale, ugrožava životinjski svet i čak nanosi otpad na zemljišta udaljena od ljudskih naselja

I svake godine, dodatnih 8 miliona tona završi u okeanu.

Ovaj problem ubrzano se širi u brzo rastućim obalskim državama jugoistočne Azije, kaže Bridžet Krouk iz održive investicione grupe “Closed Loop Partners.

Ona tvrdi da se to dešava iz dva osnovna razloga. Prvi je da ne postoji infrastruktura uz pomoć koje ga možete prebaciti da drugo mesto.

U većem delu zemalja u razvoju nema dovoljno sistema koji sakupljaju, sortiraju i recikliraju materijale. Drugi razlog, navodi ona, je to što jednokratna plastična ambalaža koja čini većinu smeća praktično nije upotrebljiva.

Plastične flaše su izuzetak koji potvrđuje pravilo.

“Postoji neformalna ekonomija sakupljača đubreta koji ih prikupljaju jer u njima pronalaze vrednost, odnosno mogu ih prodati.”, objašnjava Bridžet Krouk.

Grupa “Closed Loop Partners” sarađuje sa velikim kompanijama na recikliranju većeg broja ambalaža i poboljšanju sistema reciklaže. Međutim, Sara Kolar i predstavnici Organizacije za očuvanje okeana imaju savet: preskočite slamku.

Kolar navodi da većina nas može da konzumira napitak bez slamčice. Dodaje da je upravo slamka dobar primer predmeta čiji broj je potrebno smanjiti u otpadima i na plažama.

Ili pokušati sa alternativom, poput metalnih slamki koje možete oprati.

Iako to ne bi rešilo problem zagađenja plastičnim otpadom, Kolar smatra da je to dobar početak.

“Stalno nas pitaju kako se može sprečiti stvaranje morskog otpada u svakodnevnom životu. Prva star koju im kažemo je da ne koriste slamku. To je zapravo početni korak.”, zaključuje Sara Kolar.

U organizaciji se nadaju da će ljudi, nakon što naprave ove prve korake, početi da razmišljaju o drugim opcijama za korišćenje manje količine plastike, čime bi pomogli da ona ne završi u okeanu.

XS
SM
MD
LG