Linkovi

Vrhovni sud ukida afirmativnu akciju na fakultetima, Bajden oštro protiv


Protest ispred Vrhovnog suda zbog ukidanja adirmativne akcije (Foto: REUTERS/Evelyn Hocksteinon)
Protest ispred Vrhovnog suda zbog ukidanja adirmativne akcije (Foto: REUTERS/Evelyn Hocksteinon)

VAŠINGTON — Vrhovni sud ukinuo je afirmativnu akciju prilikom prijema na fakultete, čime će institucije za visoko obrazovanje morati da nađu nove načine da imaju raznovrsnu populaciju studenata.

Većina konzervativnih sudija drastično je promenila planove za prijem na Harvard i na Univerzitet Severne Karoline, najstarije privatne i državne fakultete.

Predsedavajući sudija Džon Roberts naveo je da studenti "treba da budu rangirani na osnovu njihovih iskustava kao pojedinci, a ne na osnovu rase. Mnogi univerziteti su dugo radili suprotno. Dok su tako postupali, pogrešno su zaključili da osnova identiteta osobe nije u stremljenju ka najboljem, ka naučenim veštinama ili lekcijama, već u boji kože. Istorija našeg Ustava ne toleriše takav izbor."

Sudija Klarens Tomas, drugi crni sudija u istoriji koji je dugo tražio ukidanje afirmativne akcije, napisao je da je odluka "pokazuje kakva je priroda prijema na fakultet: nenavođena, sa pogodonostima prema rasi, u cilju kreiranja mešanja rasa u početnim časovima".

Sudija Sonja Sotomajor napisala je u neslaganju sa odlukom da se time "vraćaju unazad decenije neverovatnog i značajnog napretka". I Tomas i Sotomajor koji su priznali koliko je afirmativna akcija značila njima za upis na fakultet učinili su redak presedan, čitajući svoja mišljenja naglas u sudnici.

U odvojenom mišljenju, sudija Ketandži Braun Džekson, prva žena crnkinja među sudijama, nazvala je odluku "istinskom tragedijom za sve nas".

Glasovi su bili 6 prema 3 u slučaju Severne Karoline i 6 prema 2 u slučaju Harvarda. Džekson nije glasala u slučaju Harvard jer je tamo članica savetodavnog upravnog odbora.

Predsednik Amerike Džozef Bajden naveo je da se "oštro ne slaže" sa odlukom suda i i pozvao fakultete da daju "zadnju reč".

"Ne smeju da odbiju svoju obavezu da osiguraju da studentski odbori raznovrsnih porekla i iskustva reflektuju kakva je Amerika", naveo je Bajden u obraćanju tim povodom iz Bele kuće.

Vrhovni sud je dvaput razmatrao prijemne programe i rasna pitanja u poslednjih 20 godina, poslednji put 2016, ali to je bilo pre nego što je troje sudija koje je imenovao bivši predsednik Donald Tramp ušlo u sastav veća.

U raspravi krajem oktobra, šestoro konzervativnih sudija imalo je dileme u vezi sa praksom, koju je uvela odluka Vrhovnog suda 1978. Niži sudovi takođe su podržali programe Harvarda i Univerziteta Severne Karoline, odbijajući tvrdnje da su škole diskriminisale bele i azijsko-američke kandidate.

Rasprava oko prijema na koledž jedna je od većih slučajeva koji se tiču rasnih pitanja u Americi i o čemu odlučuje većinski konzervativan, ali do sada najraznvrsniji sastav suda ikad. Od devet sudija, četiri su žene, dvoje je crnaca i jedna Latinoamerikanka.

Slučaj afirmativne akcije je pokrenuo konzervativni aktivista Edvard Blum, koji je ranije pokušao da ospori i afirmativnu akciju na Univerzitetu Teksas, kao i slučaj koji se završio tako što je sud 2013. okončao ključne preporuke u Zakonu o glasačkim pravima. Blum je osnovao organizaciju "Studenti za pošteni prijem", koja je podnela prijave protiv dve školske ustanove 2014. Grupa je navela da Ustav zabranjuje pozivanje na rasu prilikom prijema na fakultet i tražila da se promeni ranija odluka Vrhovnog suda koja tvrdi suprotno.

Školske ustanove su odgovorile da koriste pozivanje na rasu na limitriani način, ali dodaju da ako se to eliminiše kao faktor, rezultat bi bio da bi bilo teško da studentska tela reflektuju kako izgleda Amerika. Na šest najboljih univerziteta, takozvane Ajvi lige, broj studenata koji nisu beli povećao se za 55 odsto od 2010. godine do 2021, prema federalnim podacima. Ta grupa gde su američki starosedeoci, Azijati, crnci, Latinoamerikanci i mešane rase, činile su 35 odsto studenata u domovima u 2021, što je za 27 odsto više nego 2010.

Kraj afirmativne akcije u visokom školstvu u Kaliforniji, Mičigenu, saveznoj državi Vašington, doveo je do velikog pada prijema studenata predstavnika manjine. One su među devet država koje zabranjuju uzimanje u obzir rase kod prijema na javne koledže i univerzitete. Ostale su Arizona, Florida, Džordžija, Nebraska, Nju Hempšir i Oklahoma.

XS
SM
MD
LG