Podaci najnovijeg popisa stanovništva Sjedinjenih Država pokazuju da se Amerikanci sve češće sele na jug i zapad zemlje, gde su prilike za zaposlenje bolje, a i troškovi života niži. Taj deo Amerike takođe privlači mnoge latinoameričke imigrante. Kakve su posledice demografskih kretanja na buduću unutrašnju politiku zemlje?
Popis stanovništva se u Sjedinjenim Državama obavlja svakih deset godina. Prema poslednjem popisu, obavljenom prošle godine, stopa rasta broja stanovnika je najniža od velike depresije 1930-tih. Međutim, i sadašnji rast od 9,7 odsto je mnogo viši nego u drugim bogatim zemljama, kao što su Japan i Nemačka, u kojima broj stanovnika stagnira ili se smanjuje.
Direktor službe za popis stanovništva, Robert Grouvs, kaže da na imigraciju otpada 40 odsto populacione ekspanzije u Americi, kao i da se menjaju područja u koja ljudi odlaze da žive.
„Ovo je prva decenija u istoriji naše zemlje u kojoj je broj stanovnika na zapadu veći nego na srednjem zapadu“.
Stanovnici se sele na jug i zapad. Zbog tog novog trenda, 18 saveznih država će do izbora 2012. steći ili pak izgubiti nekoliko predstavnika u američkom Kongresu. U većini tih država populaciona kretanja idu u korist Republikanske stranke.
Ali to ne znači da će te države ostati pro-republikanske, tvrdi Odri Singer, stručnjak za demogragska kretanja u Insitutu Brukings.
„Smatram da je pogrešno zaključiti da demografska kretanja predstavljaju pobedu za Republikansku stranku, jer letinoamerikanci po pravilu glasaju za demokrate. Demografski rast u pomenutim državama je rezultat njihove ekspanzije. To je etnička zajednica sa najvišom stopom rasta u Americi“.
Singer kaže da je prerano nagađati koja će stranka steći dodatni broj mesta u Kongresu, ali je očigledno da će stranka koja pobedi na izborima uticati na unutrašnju i spoljnu politiku zemlje.
Amerikanci se sele na jug i zapad
- Elizabet Li