Obamina administracija razmatra moguće obustavljanje programa prismotre lidera savezničkih država, posle obelodanjivanja izveštaja o špijuniranju 35 šefova država. Vladini zvaničnici tvrde da predsednik Obama do letos nije bio upoznat sa tim programom, iako on potiče iz 2002. U medjuvremenu, najviši zvaničnici američkih obaveštajnih službi u svedočenju pred Kongresnim odborom za obaveštajna pitanja, branili su kontroverzne programe, ističući da su oni legalni i radjeni radi zaštite ljudskih života.
Direktor nacionalnih obaveštajnih službi Džejms Kleper istakao je da je “sve što je radjeno – radjeno u okviru zakona”, radi prikupljanja verodostojnih obaveštajnih podataka. On je upozorio da Kongres, koji počinje da preispituje način rada Nacionalne bezbednosne agencije, mora da vodi računa da ne ode u smeru “preterane korekcije”, jer obaveštajna zajednica mora da održi svoj kapacitet da otkriva pretnje američkoj bezbednosti.
Direktor Nacionalne bezbednosne agencije, Kit Aleksander, istakao je da je za SAD važnije da budu odbranjene, a agencija kritikovana, nego da se odustane od programa koji sprečava napade na Ameriku.
U medjuvremenu, dok jača pritisak na Belu kuću da okonča tajni program nadziranja saveznika, Obamina administracija, po svemu sudeći, još nije donela odluku o tome. U jučerašnjem intervjuu za program kablovske mreže Fjužn, predsednik Obama izjavio je da on daje političke smernice obaveštajnim agencijama, ali želi da se postara da one ne prekoračuju njegova naredjenja, čak i ako im tehnološki kapaciteti to omogućuju.
"Proteklih nekoliko godina videli smo da kapaciteti obaveštajnih agencija nastavljaju da se razvijaju i prošiuju, zbog čega sam naredio da se izvrši preispitivanje kako bismo bili sigurni da to što mogu da nešto urade ne znači da treba to da rade.”
Dajen Fajnstajn, predsedavajuća Senatskog odbora za obaveštajna pitanja izjavila je juče da ju je Bela kuća obavestila da se špijuniranje saveznika neće nastaviti. Medjutim, neimenovani visoki zvaničnik Obamine administracije danas je izjavio da još nije doneta odluka o obustavljanju prisluškivanja, iako se taj program preispituje.
Predsedavajući Predstavničkog doma Džon Bejner smatra da je potrebna revizija programa nadzora.
“Moramo da pronadjemo pravi balans. Očigledno je da u ovom trenutku nema ravnoteže.”
Izveštaji o američkoj špijunaži kontinuirano cure u javnost na osnovu dokumenata koje je obelodanio bivši obaveštajni analitičar Edvard Snouden. Protesti zbog špijunskih programa su intenzivirani proteklih dana posle otkrića da su SAD pratile lične komunikacije 35 svetskih lidera uključujući i mobilni telefon nemačke kancelarke Angele Merkel od 2002., tri godine pre nego što je došla na čelo vlade u Berlinu.
Dajen Fajnstajn, demokrata iz Kalifornije koja obično podržava Obaminu adminsitraciju, izjavila je da njen odbor “nije na zadovoljavajući način informisan” o obimu američkog špijuniranja. Ona je saopštila da se nedvosmisleno protivi nadzoru lidera američkih saveznika kao što su Francuska, Španija, Meksiko i Nemačka.
U Vašingtonu se trenutno nalazi velika delegacija Evropskog parlamenta, koja obavlja niz sastanaka sa američkim zakonodavcima i obaveštajnim zvaničnicima posvećenih tvrdnjama o špijuniranju. Nemačka je najavila da će uskoro uputiti šefove svojih obaveštajnih službi u Vašington da zatraže odgovore na sporna pitanja.
U samoj Nemačkoj, na Svetski dan interneta, predstavnici organizacija za zaštitu potrošača i slobodu informacija apelovali su na kancelarku Merkel da iskoristi svoj uticaj i izdejstvuje usvajanje novog zakona o zaštiti podataka na nivou EU 2014. godine. Peter Šaar, nemački federalni komesar za zaštitu podataka I slobodu informacija, upozorio je da SAD treba da budu svesne posledica.
“Ne mislim da američku vladu mogu da ubede samo argumenti ili ogorčenje javnosti, već treba da joj bude jasno da će američki interesi pretrpeti štetu ukoliko se ovo globalno nadziranje nastavi. Mislim da sporazumi SWIFT i sporazum o zaštiti privatnosti podataka treba da budu suspendovani a pregovori o slobodnoj trgovini zamrznuti.”
Prema sporazumu sa Evropskom unijom, SAD imaju pristup mreži SWIFT koja omogućuje finansijskim institucijama širom sveta da bezbedno razmenjuju informacije o finansijskim transakcijama. Evropski parlament nedavno je glasao za ukidanje pristupa Vašingtona toj mreži, iz straha da ga koristi za špijunske svrhe umesto praćenja tokova novca kako bi se sprečilo finansiranje terorista.
Direktor nacionalnih obaveštajnih službi Džejms Kleper istakao je da je “sve što je radjeno – radjeno u okviru zakona”, radi prikupljanja verodostojnih obaveštajnih podataka. On je upozorio da Kongres, koji počinje da preispituje način rada Nacionalne bezbednosne agencije, mora da vodi računa da ne ode u smeru “preterane korekcije”, jer obaveštajna zajednica mora da održi svoj kapacitet da otkriva pretnje američkoj bezbednosti.
Direktor Nacionalne bezbednosne agencije, Kit Aleksander, istakao je da je za SAD važnije da budu odbranjene, a agencija kritikovana, nego da se odustane od programa koji sprečava napade na Ameriku.
U medjuvremenu, dok jača pritisak na Belu kuću da okonča tajni program nadziranja saveznika, Obamina administracija, po svemu sudeći, još nije donela odluku o tome. U jučerašnjem intervjuu za program kablovske mreže Fjužn, predsednik Obama izjavio je da on daje političke smernice obaveštajnim agencijama, ali želi da se postara da one ne prekoračuju njegova naredjenja, čak i ako im tehnološki kapaciteti to omogućuju.
"Proteklih nekoliko godina videli smo da kapaciteti obaveštajnih agencija nastavljaju da se razvijaju i prošiuju, zbog čega sam naredio da se izvrši preispitivanje kako bismo bili sigurni da to što mogu da nešto urade ne znači da treba to da rade.”
Dajen Fajnstajn, predsedavajuća Senatskog odbora za obaveštajna pitanja izjavila je juče da ju je Bela kuća obavestila da se špijuniranje saveznika neće nastaviti. Medjutim, neimenovani visoki zvaničnik Obamine administracije danas je izjavio da još nije doneta odluka o obustavljanju prisluškivanja, iako se taj program preispituje.
Predsedavajući Predstavničkog doma Džon Bejner smatra da je potrebna revizija programa nadzora.
“Moramo da pronadjemo pravi balans. Očigledno je da u ovom trenutku nema ravnoteže.”
Izveštaji o američkoj špijunaži kontinuirano cure u javnost na osnovu dokumenata koje je obelodanio bivši obaveštajni analitičar Edvard Snouden. Protesti zbog špijunskih programa su intenzivirani proteklih dana posle otkrića da su SAD pratile lične komunikacije 35 svetskih lidera uključujući i mobilni telefon nemačke kancelarke Angele Merkel od 2002., tri godine pre nego što je došla na čelo vlade u Berlinu.
Dajen Fajnstajn, demokrata iz Kalifornije koja obično podržava Obaminu adminsitraciju, izjavila je da njen odbor “nije na zadovoljavajući način informisan” o obimu američkog špijuniranja. Ona je saopštila da se nedvosmisleno protivi nadzoru lidera američkih saveznika kao što su Francuska, Španija, Meksiko i Nemačka.
U Vašingtonu se trenutno nalazi velika delegacija Evropskog parlamenta, koja obavlja niz sastanaka sa američkim zakonodavcima i obaveštajnim zvaničnicima posvećenih tvrdnjama o špijuniranju. Nemačka je najavila da će uskoro uputiti šefove svojih obaveštajnih službi u Vašington da zatraže odgovore na sporna pitanja.
U samoj Nemačkoj, na Svetski dan interneta, predstavnici organizacija za zaštitu potrošača i slobodu informacija apelovali su na kancelarku Merkel da iskoristi svoj uticaj i izdejstvuje usvajanje novog zakona o zaštiti podataka na nivou EU 2014. godine. Peter Šaar, nemački federalni komesar za zaštitu podataka I slobodu informacija, upozorio je da SAD treba da budu svesne posledica.
“Ne mislim da američku vladu mogu da ubede samo argumenti ili ogorčenje javnosti, već treba da joj bude jasno da će američki interesi pretrpeti štetu ukoliko se ovo globalno nadziranje nastavi. Mislim da sporazumi SWIFT i sporazum o zaštiti privatnosti podataka treba da budu suspendovani a pregovori o slobodnoj trgovini zamrznuti.”
Prema sporazumu sa Evropskom unijom, SAD imaju pristup mreži SWIFT koja omogućuje finansijskim institucijama širom sveta da bezbedno razmenjuju informacije o finansijskim transakcijama. Evropski parlament nedavno je glasao za ukidanje pristupa Vašingtona toj mreži, iz straha da ga koristi za špijunske svrhe umesto praćenja tokova novca kako bi se sprečilo finansiranje terorista.