Linkovi

Eksperimentalni lekovi za ebolu


Viktor Klimjuk iz kompanije Ajkon Dežentiks ispituje biljke duvana u laboratoriji u Haleu, u Nemačkoj. Ta kompanija razvija tehnologiju za masovnu proizvodnju vakcine za ebolu uz pomoć biljaka duvana.
Viktor Klimjuk iz kompanije Ajkon Dežentiks ispituje biljke duvana u laboratoriji u Haleu, u Nemačkoj. Ta kompanija razvija tehnologiju za masovnu proizvodnju vakcine za ebolu uz pomoć biljaka duvana.

Svetska zdravstvena organizacija odobrila je upotrebu eksperimentalnih lekova za osobe koje imaju ebolu, virus koji je već izazvao smret više od hiljadu ljudi u Zapadnoj Africi.

Kanada navodno treba da pošalje 1.000 doza netestirane vakcine protiv ebole u Afriku, a prve doze najverovatnije će dobiti zdravstveni radnici. Svetska zdravstvena organizacija odobrila je upotrebu eksperimentalnih lekova za osobe koje imaju ebolu, virus koji je već izazvao smret više od hiljadu ljudi u Zapadnoj Africi.

Eksperimentalni serum protiv ebole koji je korišćen kod američkih i španskih misionara, proizveden je u jednoj maloj firmi u Kaliforniji. Proizvođač je saopštio da nema zalihe seruma, ali da se trudi da poveća proizvodnju što je pre moguće.

I druge grupe takođe rade da pronađu tretmane i vakcine. Istraživači iz Njulink Dženetiksa iz Ajove kažu da imaju vakcinu koja je 100 odsto bila delotvorna kada je data majmunima. Ta kompanija je primila federalni grant, kako bi ubrzala svoj rad i testiranje na ljudima. Dr Džej Remzi je direktor kompanije.

“Svaki minut tokom dana, a ponekad i noću i vikendima radimo na tome”.

Nacionalni instituti za zdravlje odobrili su grant Univerzitetu Teksas za razvoj delotvornih tretmana protiv ebole. Vođa projekta Tomas Gajsbert govorio je za Glas Amerike preko Skajpa.

“Taj novac je namenjen za ono što mi verujemo da su tri tretmana koja najviše obećavaju u lečenju onih koji su već dobili ebolu”.

Svi su se pokazali delotvornim u testiranju na majmunima. Sledeći korak je testiranje na ljudima.

“Jedan od ciljeva ovog projekta je da zapravo pokušamo da spojimo tri različita tretmana. Na primer sa HIV-om, bilo je dosta uspeha u objedinjavanju različitih antiviralnih lekova koji rade na principu drugačijih mehanizama i verujemo da je to nešto što bi moglo da se primeni i na virus ebole.”

Od 1976. godine, dogodilo se više od 15 epidemija ebole u podsaharskoj Africi, ali registrovani tretmani ne postoje. U intervjuu putem Skajpa, stručnjak za tropske bolesti, doktor Piter Hotez sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Bejlor, objašnjava:

“Problem je u tome što je u pitanju zanemarena tropska bolest. Kada nema realnog komercijalnog tržišta za to, glavne multinacionalne kompanije ne investiraju u te proizvode”.

Kao rezultat, istraživači zavise od novčanih grantova od vlade i privatnih izvora, a progres je mnogo sporiji. Previše spor za više od hiljadu osoba, koje su umrle od ebole.

XS
SM
MD
LG