Linkovi

Svetski lideri zabrinuti ali posvećeni borbi protiv klimatskih promena


ARHIVA - Predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker (levo), kineski premijer Li Kećang i predsednik Evropskog saveta Donald Tusk
ARHIVA - Predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker (levo), kineski premijer Li Kećang i predsednik Evropskog saveta Donald Tusk

Svetski lideri su još jednom potvrdili svoju posvećenost borbi protiv klimatskih promena, nekoliko sati pre nego što bi američki predsednik Donald Tramp trebalo da objavi odluku da li će se Sjedinjene Države povući iz Pariskog sporazuma.

Kineski premijer Li Kećang je tokom posete Berlinu rekao novinarima da je borba protiv globalnog zagrevanja “globalni konsenzus” i “međunarodna odgovornost”. Iako nije konkretno spomenuo Sjedinjene Države, Li je rekao da je “Kina u poslednjih nekoliko godina ostala verna svojoj odgovornosti” i istakao da je njegova zemlja bila među prvima koje su ratifikovale Parski sporazum o klimatskim promenama iz 2015.

Nemačka kancelarka Angela Merkel, koja nosi nadimak “klimatska kancelarka” zbog njene borbe protiv globalnog zagrevanja, pozdravila je izjave kineskog premijera tokom zajedničke konferencije za novinare.

Drugi evropski lideri su bili još eksplicitniji izražavajući strahovanja da bi američka vlada mogla da odbaci međunarodne mere protiv klimatskih promena.

“Molim vas ne menjajte (političku) klimu na gore”, tvitovao je predsednik Evropskog saveta Donald Tusk.

Britanski šef diplomatije Boris Džonson rekao je da će Velika Britanija nastaviti sa pritiskom na Sjedinjene Države da smanje emisiju štetnih gasova i u slučaju da Tramp odluči da se povuče iz sporazuma. Džonson je u intervjuu za Skaj njuz istakao da Britanija želi da Amerika preuzme vođstvo u borbi protiv klimatskih promena i pozvao svaku američku federalnu državu da pojedinačno napravi korak napred po tom pitanju.

“Nastavićemo sa lobiranjem Amerikanaca i Bele kuće u nadi da će da pokažu liderstvo kakvo su pokazali u prošlosti što se tiče smanjenja ugljen-dioksida”, rekao je britanski ministar spoljnih poslova.

Ukoliko bi istupile iz pakta, Sjedinjene Države ostale bi izolovane od međunarodnih saveznika, koji su proveli godine pregovarajući o sporazumu iz 2015. o borbi protiv globalnog zagrevanja i zagađenja smanjenjem emisije štetnih gasova.

Tokom Trampove zvanične posete inostranstvu prošle nedelje, evropski lideri i papa Franja pokušali su da izvrše pritisak na njega da ostane u Pariskom sporazumu. Izlaskom iz tog sporazuma, Sjedinje Države pridružile bi se Siriji i Nikaragvi, jedinim zemljama koje nisu želele da ga potpišu.

Rusija se takođe priključila međunarodnoj zajednici u podršci klimatskom dogovoru. Portparol ruskog predsednika Vladimira Putnika rekao je novinarima da njegova zemlja “ima visoko mišljenje” o tom sporazumu i da ne vidi alternativu. Portparol Dmitrij Peskov dodao je da implementacija neće biti efektivna bez “ključnih potpisnica”.

Indijski premijer Narendra Modi je tokom posete Evropi ranije ove nedelje izrazio posvećenost Indije borbi protiv klimatskih promena rekavši da bi uništavanje životne sredine za buduće generacije predstavljalo “zločin”.

Naučnici upozoravaju da će Zemlja dostići opasne nivoe zagrevanja mnogo ranije ukoliko Sjedinjenje Države povuku svoje obećanje, jer je Amerika jedna od najvećih zagađivača planete što doprinosi porastu temperatura.

Prema proračunima, povlačenje iz Pariskog sporazuma bi značilo ispuštanje dodatnih 3 milijarde tona ugljen-dioskida godišnje – što je dovoljno da se ledene ploče brže otope, nivoi mora brže podignu i da se podstakne više ekstremnih vremenskih nepogoda.

XS
SM
MD
LG