Linkovi

SB predviđa da će Srbiji biti potrebno pola veka da dostigne standard EU


U Beogradu je predstavljen redovni izveštaj Svetske banke za Zapadni Balkan, u kome se između ostalog konstatuje da je u regionu ove godine otvoreno 230.000 novih radnih mesta, ali da je nezaposlenost i dalje velika.

Uz sadašnju stopu rasta od oko tri odsto Srbiji će, po proceni stručnjaka Svetske banke, trebati pola veka da dostigne standard koji sada imaju građani Evropske unije. Na predstavljanju redovnog izveštaja Svetske banke za Zapadni Balkan je istaknuto da, ako bi privredni rast bio pet odsto, kao što je u Rumuniji, to bi moglo da bude za 20 godina.

Menadžer Svetske banke u Beogradu Stiven Degva ukazao je da rezultati za Srbiju nisu tako dobri kao što je ta institucija predvidela u prethodnom izveštaju.

"Moraćemo da pokrenemo određeni broj reformi koji će osposobiti Srbiju da iskoristi prilike od rasta evro zone. Osnovni uslovi, sa održavanjem fiskalne discipline su pozitivni i vladi treba za to čestitati. Ali to treba održavati i obezbediti osnovu za rast i za korišćenje prednosti rasta koji će se odigravati u Evropi", rekao je Degva.

On je istakao da su reforme javnih preduzeća bitna stvar koja treba da se završi u srednjoročnom periodu, a ekonomista Svetske banke u Srbiji Lazar Šestović je procenio da će fiskalni deficit Srbije u ovoj godini iznositi najviše 0,5 odsto bruto domaćeg proizvoda, što će značajno doprineti smanjenju javnog duga.

Kako je rekao Šestović, razloge za pad privrednog rasta u Srbiji treba tražiti u poljoprivredi, koja je podbacila zbog vremenskih neprilika, dok je za podbačaj u proizvodnji struje u hidroelektranama zaslužan i remont Đerdapa.

"Ono što je najbitnije odmah i na čemu treba da se radi je da se i dalje šalje poruka svim investitorima, celoj privredi i javnosti je da je budžet pod kontrolom. Znači, ako se desi da nema novog programa sa MMF-om nakon njegovog završetka u februaru, da neće da se krene sa nekim nepredviđenim, novim značajnim rashodima. To je prva bitna stvar i to je ujedno i najveći rizik, kako se percepira u zemlji, ali i u inostranstvu", istakao je Šestović.

On je upozorio i da se ne ostvaruju investicije u infrastrukturne projekte finansirane iz budžeta i da je teško shvatljivo da se nije više radilo na tome. Na taj način je, po njegovim rečima, propuštena prilika da se u ovoj godini pogura domaća privreda, jer je u prvih devet meseci pad kapitalnih investicija bio 11 odsto, dok je u prvom kvartalu to bilo čak 30 odsto, dodao je Šestović.

XS
SM
MD
LG