Linkovi

SAD: 2015. teška godina za ljudska prava


Stejt department
Stejt department

Stejt department, u godišnjem izveštaju, kao probleme na planu ljudskih prava u Srbiji i Crnoj Gori između ostalog vidi korupciju, pritisak na novinare, te diskriminaciju prema manjinama

U godišnjem izveštaju za 2015. godinu, Stejt department kao probleme na planu ljudskih prava u Srbiji između ostalog vidi diskriminaciju i nasilje prema nekim manjinskim grupama, posebno Romima, pritisak na novinare, korupciju i neefikasan sudski sistem.

Značajan problem bio je, kako se navodi i "uznemiravanje novinara i pritisak na njih da pribegavaju samocenzuri". Korupcija postoji u zdravstvu, obrazovanju i mnogim granama vlasti, uključujući policiju, piše u izveštaju. Korupcija i nekažnjivost u policiji su problem, navodi Stejt dipartment, ali napominje da su eksperti civilnog društva ocenili da je kvalitet unutrašnjih policijskih istraga poboljšan, pre svega zbog primene novog zakonika o krivičnom postupku.

Nekažnjivost vladinih funkcionera za korupciju, neefiksana primjena antikorupcijskih zakona, napadi i pritisci na novinare, medije i predstavnike civilnog sektora koji kritikuju vlast, poljuljano povjerenje građana u izbore, glavne su ocjene iz izvještaja Stejt Departmenta za Crnu Goru u 2015. godini. Stejt Department između ostalog navodi da je bilo dokaza da su pojedini zvaničnici crnogorske Vlade bili uključeni u koruptivne radnje ali da su ostali nekažnjeni.

U tom kontekstu se, međutim, navodi da je specijalni tužilac Milivoje Katnić u okviru istrage višemilionskih malverzacija u Budvi naložio hapšenje visokog zvaničnika DPS-a, Svetozara Marovića. Prema izvještaju SD, korupcija je među najvećim problemima kada su u pitanju ljudska prava, karakteriše je nekažnjivost, a Vlada u Podgorici ne primjenjuje antikorupcijske zakone efikasno. U dokumentu se konstatuje da su politizacija, slabe plate, manjak motivacije i obuke zaposlenih u javnom sektoru obezbjedili plodno tlo za korupciju.

Kriza globalne uprave

Izveštaj Stejt departmenta o ljudskim pravima u 2015. ukazuje na globalnu krizu uprave, navodeći brutalnost koju su počinile terorističke grupe i pritisak na civilno društvo od strane vlasti kao ključne probleme širom sveta. Medjutim, u izveštaju su takodje primećeni znaci napretka.

Genocidna kampanja Islamske države protiv manjina u Siriji i Iraku, izbeglička i humanitarna kriza u Evropi i na Bliskom istoku, te napadi na grupe za zaštitu gradjanskih prava. Dogadjaji poput ovih čine 2015. teškom godinom za ljudska prava. Državni sekretar Džon Keri ukazuje je na te uznemiravajuće slučajeve:

Većina široko rasprostranjenih i dramatičnih kršenja ljudskih prava u 2015. desila se na Bliskom istoku, gde posledice terorizma i sirijskog konflikta uzrokuju ogromne patnje.”

U izveštaju su navedena užasavajuća zverstva koja su počinile nasilne radikalne grupe u Afici i naglašava da je dobra uprava rešenje za zaustavljanje aktivnosti grupa poput Boko Harama i Al Šababa. Vlade uključujući kinesku, tursku, rusku, iransku i kubansku, optužene su za maltretiranje i ciljanje na medije, institucije civilnog društva i kritičare vlasti. Ali zabeležen je i izvestan napredak.

Primetili smo značajne demokratske napretke u zemljama poput Tunisa, Nigerije, Šri Lanke i Burme mada u svakoj od tih zemalja postoje izazovi koje tek treba prevazići, ali mi blisko saradjujemo sa svakom od tih zemalja u nastojanju da pomognemo da se odgovori na te izazove.”

Ovaj izveštaj će pomoći da se formuliše politika Vašingtona na planu pružanja pomoći drugim zemljama, kaže pomoćnik državnog sekretara Tom Malinovski za Glas Amerike:

Možete biti sigurni da kad god imamo uverljive dokaze da su neka jedinica ili pojedini članovi stranih bezbednosnih snaga počinili gruba kršenja ljudskih prava ne pružamo, niti ćemo pružati pomoć tim jedinicama i pojedincima.”

Neki posmatrači ističu da bi pitanja ljudskih prava trebalo da imaju veći uticaj na formulisanje američke spoljne politike.

“Jedna od stvari koje nas u Hjuman rajts voču brinu je da ovaj dokument, mada je izuzetno precizan i jasan povodom onoga što se dešava u mnogim od ovih zemalja, nije često korišćen na način na koji bi trebalo”, kađe direktorka kancelarije Hjuman ratjs voča u Vašingtonu Sara Margon.

Ovo je 40-ta godina da američka vlada, na zahtev Kongresa, sastavlja izveštaj o stanju ljudskih prava u svetu.

XS
SM
MD
LG