Linkovi

Ćulibrk: Vlast zna kako funkcioniše glasačka mašina i kako se ona “podmazuje”


Tribina o merama socijalne zaštite ili helikopter merama vlade Srbije
Tribina o merama socijalne zaštite ili helikopter merama vlade Srbije

Građani Srbije ne veruju previše ni državi ni vlastima i po principu “daj šta daš” prihvataju svaku vrstu novčane pomoći koju dobijaju poslednjih godina, ocenio je danas glavni urednik NIN-a Milan Ćulibrk.

Na debati Fondacije Centar za demokratiju "Sistem socijalne zaštite ili helikopter mere" glavna tema su bile jednokratne mere, kao vrsta pomoći koju pojedine kategorije stanovništva poput mladih ili penzionera dobijaju od države u teškoj ekonomskoj situaciji i zbog velikog pada životnog standarda.

Tom prilikom Ćulibrk je rekao da vlast razume kako funkcioniše glasačka mašina i kako se ona podmazuje, ali je objasnio da novac koji građani dobijaju nisu nikakve “helikopter pare” već krediti sa velikom kamatom od sedam odsto kojima vlast zadužuje sve građane Srbije ne bi li pridobila poverenje, ali i glasove pojedinih delova društva.

Milan Ćulibrk o deljenju "helikopter para"
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:23 0:00

Kako je rekao, u novembru vlast planira da podeli oko 300 miliona evra, to jest da pred izbore podeli po 20.000 dinara neselektivno za svih milion i 700 hiljada penzionera u Srbiji.

To nije helikopter novac, već neka vrsta “keš kredita”, istakao je Ćulibrk i naglasio da se helikopter novcem može smatrati situacija u SAD kada Federalne rezerve odštampaju onoliko dolara koliko im treba i to potroše.

Sa druge strane, ovo što rade srpske vlasti nije socijalno opravdano, niti je ekonomski racionalno, a efekat je samo politički”, rekao je Ćulibrk i podsetio na nalaz Fiskalnog saveta da je Srbija potrošila dve milijarde evra neselektivno deleći pomoć i onima sa najnižim primanjima ili penzijama, ali i onima kojima to nije nije potrebno.

“Zamislite da smo ove dve milijarde kao država podelili na ovih pola miliona najsiromašnijih – ovih 400 hiljada koji su apsolutnom siromaštvu i 100-150 hiljada starijih od 65 godina koji nemaju nikakva primanja. Svako od njih bi dobio po četiri hiljade evra i njima bismo pomogli. Ovako nismo pomogli nikome”, rekao je Ćulibrk na debati i ocenio da je od države napravljen provizorijum u kome ovakva vrsta socijalne politike nije opravdana i racionalna.

O neselektivnom deljenju novca iz budžeta govorio je i profesor Zoran Stojiljković, bivši lider Sindikata “Nezavisnost”, koji je Srbiju opisao kao “selektivno slaba, lukavam bogata država siromašnih građana”.

Ona je selektivno slaba kada je reč o socijalnom sistemu, ponaša se kao predator prema plenu, a plen su građani kojima daje nešto sitno, kada treba, rekao je Stojiljkovi, dok je nekadašnja državna sekretarka u Ministarstvu rada Ljiljana Lučić istakla da "helikopter mere" pomažu u kriznim vremenima, ali da je to u Srbiji postalo manir.

Takva vrsta davanja je, prema njenim rečima opravdana u teškim i kriznim vremenima, kako je bilo 2020. godine tokom pandemije Kovida, ali je i tada, kaže Lučić trebalo bolje i selektivnije usmeriti pomoć države.

Kada postane manir da se novac tako deli, time se ugrožava sistem socijalne zaštite, koji je u Srbiji već atrofirao i nema podataka koje su to najugroženije grupe”, rekla je Lučić.

Po računici koju je iznela već razrađeni modeli dečijeg dodatka i socijalnih penzija čiji je finansijski efekat 14 milijardi dinara, dok je sa druge strane jednokratna pomoć deci do 16 godina i penzionerima "koštala” 12 milijardi.

"Ja odlučujem, vi ste nepotrebni, institucije su ljuštura", rekla je Lučić govoreći o principu po kojem se u Srbiji dele “helikopter pare”.

Kako je rekla Miljana Pejić iz Krovne organizacije mladih Srbije mladima je podrška od 10 hiljada dinara, koliko su dobili od države značajna je suma koja je ukupno podeljena jednaka koliko i 27 godišnjih izdvajanja za omladinsku politiku u Srbiji.

Po njenim rečima mladi u Srbiji i dalje vrlo teško dolaze do posla – na to čekaju duže od dve godine, a od onih koji rade četvrtina nije plaćena jer se radna praksa ne plaća, dok 23 odsto njih zarađuje više od 80.000 dinara.

Svaki drugi mladi čovek želi da napusti Srbiju, dodala je Pejić.

Po rečima Peđe Mitrovića iz Stranke slobode i pravde vlada Srbije prvo generiše problem, zatim ga dugo ignoriše dok ne naraste do mere da više ne može da ga ignoriše, a zatim uvodi neselektivne mere.

Tokom pandemije ceo svet je štampao novac, 30 odsto više novčane mase, dok je u Srbiji to bilo 50 odsto i samim tim je veća inflacija, tvrdi on, istakao je Mitrović i podsetio da je tokom 2020. godine i pandemije Kovida kroz “helikopter novac” potrošeno 5,4 milijarde evra.

XS
SM
MD
LG