Linkovi

Na "Svesrpskom saboru" usvojena deklaracija o zaštiti prava i zajedničkoj budućnosti


Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik prilikom molebana u Hramu Svetog Save u Beogradu (Foto: AP/Darko Vojinović)
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik prilikom molebana u Hramu Svetog Save u Beogradu (Foto: AP/Darko Vojinović)

Na prvom "Svesrpskom saboru" pod nazivom "Jedan narod, jedan sabor - Srbija i Srpska" koji je u subotu održan u Beogradu, predstavnici delegacije Srbije i Republike Srpske na zajedničkoj sednici dve vlade usvojili su nacrt Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda.

Dokument bi trebalo da usvoje skupštine Srbije i RS u narednih 90 dana.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je na zajedničkoj sednici da je očuvanje mira najvažniji interes Srba.

Vučić je poručio da Srbija "nikada neće ostaviti Republiku Srpsku na cedilu".

"Ali je moja molba da pokušate da u miru i razgovorima, i u skladu sa Dejtonskim sporazumom rešavate probleme", dodao je.

Šta piše u Deklaraciji Srbije i RS?

Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, usvojena na zajedničkoj sednici vlada Srbije i Republike Srpske (RS) potvrđuje neodvojivost Kosova i Metohije od Srbije, kao i privrženost Dejtonskom mirovnom sporazumu. Takođe se ističe neslaganje sa Rezolucijom o Srebrenici izglasanom u Ujedinjenim nacijama, dok se integracija u EU definiše kao zajednički strateški cilj.

Deklaracija sadrži 49 zaključaka, stavova i ciljeva, a u prvih nekoliko tačaka navode se detalji o tome ko čini Svesrpski sabor, koji će se ubuduće sastajati na svake dve godine.

Njome je, između ostalog, konstatovano da srpski narod predstavlja jedinstvenu celinu, te da sabor očekuje punu realizaciju procesa nacionalnog pomirenja i prevazilaženja istorijskih podela unutar srpskog naroda.

Izražava se pijetet prema svim žrtvama stradalim tokom rata u Bosni i Hercegovini, kao i svim žrtvama stradalim u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije. Svesrpski sabor, kako piše, ne podržava rezoluciju o Srebrenici za koju su glasale 84 države u Generalnoj skupštini UN. Ocenjuje se da je tada izvršen "pokušaj kolektivnog okrivljavanja celog srpskog naroda koji je neprihvatljiv".

Svesrpski sabor, kako je navedeno, konstatuje i da je Kosovo i Metohija neotuđivi deo Republike Srbije i insistira na korišćenju punog naziva južne srpske pokrajine - Kosovo i Metohija. Deklaracijom se insistira na sprovođenju Rezolucije 1244, primeni Briselskog sporazuma i formiranju ZSO.

Dokumentom se takođe "osuđuje svako nepoštovanje i kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i demokratskih procedura u BiH, nametanje zakona, preglasavanje konstitutivnih naroda, prenos nadležnosti sa entitetskog nivoa na centralni nivo, kršenje ljudskih prava i sloboda, te garantovanih prava srpskog konstitutivnog naroda na slobodno i samostalno odlučivanje i delovanje unutar dejtonske BiH".

U deklaraciji se ističe i podrška politici vojne neutralnosti Srbije u odnosu na sve postojeće vojne saveze, sa čim je saglasna i RS, koja će se boriti za očuvanje vojne neutralnosti u BiH.

Takođe se navodi da Republika Srbija i Republika Srpska, u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, uzimajući u obzir geopolitički položaj, ekonomske odnose i političke procese, integraciju prema Evropskoj uniji posmatraju kao strateški cilj, koji treba da se realizuje kroz partnerski, politički i ekonomski okvir uz puno uvažavanje nacionalnih interesa.

Vučić je rekao da u Deklaraciji o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda postoji tačka koja govori o očuvanju tradicionalnih prijateljstava, da su pri njenoj izradi "pažljivo birane reči", a istakao je i da je "veoma važno da Srbi na svakom mestu pruže ruku Bošnjacima".

On je prethodno poručio da će posebna pažnja biti posvećena ekonomskom napretku, projektima od zajedničkog interesa i daljem sveukupnom produbljivanju svih vidova saradnje.

Vučić je govorio i o geopolitici, rekavši da predstoje teški dani, "ne samo zbog pozicije Srba, već i zbog onoga što se zbiva u Evropi i svetu" i ponovio je da je "najvažniji srpski interes očuvanje mira".

"Nije teško predvideti da kada sila udari na silu da niko ne želi da se povuče i da niko ne želi da kaže da je poražen. I ako pogledate Evropu i Ameriku, oni ne mogu, kako kažu, da dozvole da Rusija pobedi. S druge strane, ako pogledate Ruse, jasno vam je da Rusi moraju da kažu da ne smeju da izgube zato što će da izgube i svoju zemlju i sve drugo ukoliko bi bili poraženi na ukrajinskom ratištu", rekao je Vučić i dodao da "nas to polako, ali sigurno uvodi u veliku svetsku katastrofu".

"U tim uslovima mislim da je vitalni i najvažniji srpski interes očuvanje mira", ocenio je Vučić.

Vlada Srbije je dan uoči Svesrpskog sabora usvojila više protokola i memoranduma o saradnji sa Vladom Republike Srpske.

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je na sabor stigao iz Sankt Peterburga, gde je razgovarao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, rekao je da će 15. februar - što je Dan državnosti Srbije - biti obeležavan i kao dan Republike Srpske, ali je dodao i da će RS "ostati privržena činjenici da je 9. januara nastala Republika Srpska i da će to biti prigodno obeleženo".

Dodik je naveo da je Republika Srpska bila zadovoljna autonomijom koju je dobila putem Dejtonskog sporazuma, ali da je to dovedeno u pitanje.

"BiH ne može da nastavi sa kršenjem Dejtona i bolje je da živimo kao dobre komšije nego da budemo trajno posvađani ukućani", poručio je i dodao da srpski narod želi mir.

Dodik je rekao da je Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, istorijski dokument koji rehabilituje srpske nacionalne interese.

"Deklaracija je dala odgovore na mnoge izazove šta treba da činimo u budućnosti", naveo je.

Predsednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković istakao je da srpski narod želi da kreira svoju budućnost.

"Ovo je danas istorijski dan", rekao je Višković i dodao da ono što je do sada rađeno treba da bude i dokumentovano.

"Biće formiran poseban Savet koji će pratiti dešavanja u vezi sa deklaracijom", dodao je.

Na saboru, pored delegacija Srbije i RS-a i predsednika Srbije Aleksandra Vučića i RS-a Milorada Dodika, kao i zvaničnika najviših institucija Srbije i RS - učestvuju i predstavnici Srba iz regiona, kao što je Andrija Mandića, predsednik Skupštine Crne Gore i poslanik crnogorskog parlamenta Milan Knežević.

Prisutni su i predstavnici Srpske liste, najveće partije kosovskih Srba koju podržava zvanični Beograd, kao i Ivan Stojiljković, poslanik u parlamentu Severne Makedonije.

Na saboru učestvuje i patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije.

Zajedničkoj sednici dve delegacije prethodio je moleban u Hramu Svetog Save u Beogradu, prilikom kog je patrijarh srpski Porfirije poručio da srpski narod treba da bude jedinstven i složan i da pritom gradi mir sa svima.

"Ne sabiramo se protiv bilo koga, nego se sabiramo za dobro - najpre svoje, ali i svih koji žive sa nama i oko nas", rekao je patrijarh i istakao da svaki drugi cilj sabiranja ne može i neće biti blagosloven.

Kritike sabora

Manifestacia jedinstva "sa obe strane Drine" izazvala je i kritike. Bivši diplomata Stejt departmenta i analitičar nevladinog Saveta za spoljnopolitičke poslove Čarls Kapčan ocenio je za Glas Amerike da je sabor u Beogradu - loš politički teatar. Dodao je da bi rukovodstva Srbije i Republike Srpske "trebalo da se bave važnijim stvarima nego da žale zbog navodnih nepravdi i anticipiraju razlaz Bosne i Hercegovine”.

Predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović je za nedeljnik "Vreme" rekao uoči sabora da će on "još jednom poslužiti kao festival nacionalizma, čija je jedina funkcija da sakrije sve očiglednije i učestalije poraze politike 'Srpskog sveta'”.

Kako piše sarajevsko Oslobođenje, predstavnici opozicije u Republici Srpskoj, kao i srpskih stranaka u insitucijama Bosne i Hercegovine rekli su da nisu dobili poziv da dođu u Beograd.

Najava da će se Dan Republike Srpske ubuduće slaviti na Sretenje - Dan državnost Srbije, izazvala je zabrinutost u delu BiH. Potez je otvorio pitanja o političkim namerama i mogućim posledicama takve odluke, i "šalje jasnu poruku da Srbija i dalje gaji ideju o velikoj Srbiji uključujući teritorije BiH", napisao je novinar Mersad Gušić za portal Klix.ba.

U tekstu su korišćeni materijali agencije Fonet i Radio televizije Srbije
XS
SM
MD
LG