Nasuprot čvrstim uveravanjima da će pregovori o prijemu Srbije u EU početi najkasnije do kraja januara ove godine, uvjeravanjima kakva su iz Brisela dolazila sredinom prošle godine, posljednje poruke iz tog pravca kažu: što prije, čim se usaglase evropski stavovi o tome. To bi na neki nčin moglo i da obilježi godinu pred nama kada su u pitanju evropske integracije.
Sasvim je sigurno, ove godine ne treba očekivati korake od sedam milja kada je riječ o pristupanju Srbije EU. Najvažniji korak će biti, kada se desi, usaglašavanje evropskih članica o tome čime i kada početi završne pregovore:
"Mnogo posla je napravljeno kada je riječ o Srbiji i uvjereni smo da bi se to moglo kompletirati vrlo skoro naredne godine kako bi se otvorila poglavlja pregovora. Znate da za sada nema zajedničke odluke o otvaranju poglavlja sa Srbijom, ali se nadamo, uvjereni smo da će se to dogoditi uskoro, početkom naredne godine", rekao je državni podsekretar Italije, zadužen za evropske poslove, Sandro Gozi.
Različiti argumenti su na stolu. Jedni, predvodjenji Njemačkom, zagovaraju da pregovori započnu poglavljem 35 koje tretira odnose sa Kosovom. Nasuprot tome je poznati stav Evropske komisije da bi pregovori trebali započeti poglavljima 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava i borbu protiv korupcije. Po svemu sudeći, rješenje bi se moglo tražiti u trećoj opciji.
"To bi vrlo lako moglo biti poglavlje 32, finansijska kontrola, ali vidjećemo, raspravlja se o tome, raspravlja se kako najefikasnije postići reforme u parvosudnom sistemu, da li početkom pregovora pa kroz to i uvodjenjem svih ovih elemenata i mjerila, ili zadržavanjem otvaranja pregovora u tim poglavljima. Za sada su stavovi oko toga podjeljeni ali poglavlje oko kojega se izmedju ostalog govori kao mogućem prvom je trideset i dva", kazala je ministarka spoljnih poslova Hrvatske , Vesna Pusić.
"Očekujemo da će se skrininzi završiti u martu naredne godine i nadamo se otvaranju prvih poglavlja pregovora. Pozdravljamo refrome na polju vladavine prava i proces normalizacije odnosa Beograda i Prištine. Potrebno je da se to nastavi i da budu vidljivi rezultati ekonomskih i strukturnih reformi kao i onih na polju vladavine zakona", saopštio je direktor Direktorata za proširenje Evropske komisije, Kristijan Danijelson.
Već 19-tog ovog mjeseca , kada je planiran skup ministara spoljnih poslova EU, mogao bi se objaviti, ukoliko bude postignut, konsenzus oko prvih koraka i kalendara pregovora o prjemu izmedju Srbije i EU. Tada će, sasvim sigurno sa dvostrukom pažnjom, Evropljani motriti na korake vlasti u Beogradu- normalizaciju odnosa sa Prištinom, proces reformi i, za Brisel ne manje važno, postepeno usaglašavanje Beograda sa evropskom spoljnom politikom, proces koji, kada je u pitanju Rusija, nije uvijek išao paralelnim kolosjecima.