Linkovi

Šta to znači biti čovek?


Eksponat na izložbi o poreklu čoveka u Prirodnjačkom muzeju u Vašingtonu
Eksponat na izložbi o poreklu čoveka u Prirodnjačkom muzeju u Vašingtonu

U pećinama Južne Afrike pronadjena su dva skeleta koji pripadaju do sada neklasifikovanoj vrsti hominida, odnosno ranih rodjaka čoveka, prenosi naučni časopis Science. To otkriće moglo bi da iz novog ugla osvetli razvoj naše vrste, homo sapiensa, i pojača interesovanje za evoluciju čoveka, a isto važi i za novu izložbu u Smitsonijanovom Prirodnjačkom muzeju. Postavka je zasnovana na naučnim otkrićima do kojih se došlo posle više od jednog veka istraživanja.

Prirodnjački muzej u Vašingtonu proslavlja svoj stoti rodjendan dočekujući posetioce u novoj dvorani. Posetioci muzeja traže odgovor na večno pitanje - šta to znači biti čovek?

Kustos Rik Pots kaže da tri stotine fosila i drugih eksponata ilustruje mozaik fizičkih karakteristika i oblika ponašanja koji su se vremenom menjali i razvijali.

"Zanima nas da ljudi donesu svoja lična isksutva i razumevanje sveta da bi mogli da se zainteresuju za nauku – pitanja: kada smo počeli da stojimo uspravno, kada nam se mozak povećao, kada je naš društveni život postao kompleksan, kada smo počeli da razgovaramo jedni sa drugima", kaže Pots.

Posetioci mogu da pogledaju u oči replikama ranih čovekovih predaka, sednu kod drevnih ognjišta ili slede stope napravljene na osnovu otisaka koji su pre više od četiri miliona godina ostavljeni u Tanzaniji.

“Te stope imaju tačan oblik, i tačan razmak kao one koje su ostavile tri osobe na afričkom tlu, u davnoj prošlosti”, objašnjava kustos prirodnjačkog muzeja.

U jednoj od vitrina nalaze se dva dragocena fosila. Jedan je 28,000 godina stara lobanja kromanjonca – prve vrste savremenog čoveka koja je živela u Evropi. Druga je lobanja neandertalca, vrste uspravnih primata koji su živeli uporedo sa kromanjoncima, dok nisu nestali pre oko 30,000 godina. Obe lobanje su pozajmljene iz pariskog Muzeja čoveka. Otkrivene su u Francuskoj otprilike u isto vreme kada je Čarls Darvin objavio svoje čuveno delo "Poreklo vrsta" 1859.

Alen Fromen, koji je kustos antropološke kolekcije francuskog muzeja, kaže da je Darvinov rad odigrao ključnu ulogu.

"Pokrenuo je debatu o poreklu vrsta i došlo je do velikog iznenadjenja kada su pronadjeni ostaci tako modernog čoveka u kontekstu fosila izumrlih životinja", kaže Fromen.

Softver koji vam pokazuje kako bi izgledali kao praistorijski čovek
Softver koji vam pokazuje kako bi izgledali kao praistorijski čovek

Posetioci se pozivaju da dotaknu replike čovekovih predaka, snimak svog lica pretvore u ranu ljudsku verziju i pogledaju diorame, odnosno prezentacije koji objašnjavaju proces evolucije.

Rik Pots kaže da izložba pokazuje kako su se ljudi adaptirali za vreme velikih smena tople i hladne, suve i vlažne klime.

"Ne radi se samo o tome kako su se adaptirali na afričku savanu, ili kako su se neandertalci prilagodili ledenom dobu, nego se radi o našoj sposobnosti da pravimo orudja, sposobnosti da razvijamo i širimo svoj um, pa čak i sposobnosti da koristimo simbole i razgovaramo medjusobno. To nije samo proces adaptacije na uslove naših predaka, već i sposobnost da se bude fleksibilan i prilagodljiv.“

Učiteljica Nejša Spejts-Burno namerava da tu pouku podeli sa svojim osnovcima - "Mislim da im izložba direktno pokazuje da su ovakve stvari zaista postojale."

Osećaj veze sa čovekovim precima je važan za Teksašanku Čarlu Vajsvurm, koja je došla u obilazak Vašingtona.

"Mislim da je, s obzirom na sve konflikte koji se dešavaju u svetu, važno da sagledamo da smo svi potekli sa istog mesta, i zašto ne možemo da se slažemo kada smo zapravo potpuno isti", kaže ona.

Rik Pots se nada da će izložba odgovoriti na to pitanje tako što će pokazati da naši drevni rodjaci zaslužuju da se upoznaju. A ako njih upoznamo, dodaje on, moći će da nas nauče šta to znači biti – čovek.

XS
SM
MD
LG