Linkovi

Srpski državni vrh sutra u Briselu


Premijer Srbije Ivica Dačić, visoka predstavnica Evropske unije Ketrin Ešton i predsednik Vlade Kosova Hasim Tači razgovaraju tokom šeste runde dijaloga Beograd-Priština, 4. marta 2013. godine u Briselu.
Premijer Srbije Ivica Dačić, visoka predstavnica Evropske unije Ketrin Ešton i predsednik Vlade Kosova Hasim Tači razgovaraju tokom šeste runde dijaloga Beograd-Priština, 4. marta 2013. godine u Briselu.

U dijalogu Beograda i Prištine došlo je do zastoja i pitanje je kako će biti nastavljen i hoće li zbog toga Srbija ostati bez datuma za početak pregovora sa EU

Nakon relativno lakih poglavlja o fusnoti i upravljanju granicom, u pregovorima Beograda i Prištine došlo zastoja oko važnog pitanja položaja i nadležnosti srpske zajednice na Kosovu.

Srpski državni pokušaće sutra u Briselu da ubedi evropske sagovornike da Beograd u pregovorima sa Prištinom insistira na većim, to jest izvršnim nadležnostima za srpsku zajednicu na Kosovu, kako je to više puta rekao premijer Ivica Dačić – i po cenu ne dobijanja datuma za početak pregovora sa EU.

Sasvim je izvesno da odlazak Nikolića, Vučića i Dačića ima veze sa činjenicom da su poslednje dve runde pregovora zapele upravo po pitanju nadležnosti zajednice srpskih opština i mnogo je važnije šta će Brisel poručiti srpskoj trojci, nego predsednik, premijer i vicepremijer Srbije Briselu. Ishod tih razgovora znaćemo koliko sutra, a treba reći i da Nikolić, Vučić i Dačić odlaze u Brisel – na poziv Brisela, kao i da će istim povodom evropska komesarka Kretrin Ešton 14. marta posetiti Prištinu:

"Ja mislim da je sada ideja da ceo državni vrh Srbije ode u Brisel da se zapravo podeli odgovornost među ključnim akterima vlasti iz Beograda i da ne bude to tema samo kojom će da se bavi jedan čovek, odnosno premijer", kaže Zoran Sekulić iz agencije FONET.

Kako smatra Sekulić odlazak srpske trojke u Brisel treba povezati i sa stavom Berlina da bi potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić trebalo da bude više uključen u priču oko Kosova, dok bivša pomoćnica ministra spoljnih poslova Aleksandra Joksimović smatra da će uloga Sjedinjenih Država biti od ključne važnosti sa rešavanje kosovskog problema:

"Ukoliko Beograd želi da pronađe neko kompromisno rešenje, ukoliko ima određena ideje koje želi da implementira u okviru dijaloga, onda pre svega mora da ubedi svoje evropske sagovornike, a onda zajedno sa evropskim sagovornicima da preko Vašingtona pokuša da dođe do drugih pregovarača, odnosno do Prištine."

Ako se činilo da je Bela kuća manje aktivna od Brisela oko Kosova, jasna poruka da SAD ne žele novu Republiku Srpsku na Kosovu dala je novu dimenziju problemu:

"Iz toga proitiče da i Amerikanci na neki način podržavaju poziciju Prištine, što verovatno premijer Tači tumači kao podršku njemu i kao poruku da ne pristaje ni na šta više od onoga što je do sada bio spreman da uradi", ističe Sekulić.

"SAD igraju ključnu ulogu, naročito kada je pitanju Priština. Onoliko koliko oni budu pronalazili da je određena solucija prihvatljiva, toliko će izvesno pritiskati i Prištinu da takvu varijantu i prihvati", kaže Joksimović.

Prema nezvaničnim informacijama i prema pisanju prištinske Kohe ditore – čini se da je i Brisel odlučio da se aktivnije uključi u pregovore o Kosovu svojim viđenjem rešenja problema srpske zajednice na Kosovu:

"Uoči odlaska u Brisel čuli smo od premijera da je takav neki predlog bio na stolu u prethodnoj rundi razgovora, da on nije hteo da ga parafira. Jer, predog koji je ponuđen Beogradu nije podrazumevao izvršna ovlašćenja i nije podrazumevao neposredne izbore", kaže Sekulić.

Do 16. aprila, kada će Ketrin Ešton predstaviti svoju ocenu dijaloga Beograda i Prištine nema još puno vremena i prilično je nezahvalno prognozirati hoće li Beograd dobiti datum za početak pregovora sa EU. Toga je, pre svih svestan i sam premijer Srbije:

"Tako da me ne pitate šta ću da radim. Veoma je teško i ne znam."

"Ja ne verujem ni da će 20. marta doći do solomonskog rešenja. Ali polovina aprila je nekak poslednji rok za Srbiju posle kojeg ne može očekivati ni ovako neizvesnu sudbinu u vezi sa dobijanjem datuma za pregovore", smatra Joksimović.

Ukoliko se stvari ne budu razvijale onako kako Beograd očekuje, prostora za propravni nema mnogo – kraj godine i decembarski izveštaj Evropske komisije su poslednji rok u ovoj godini kada bi Srbija mogla da dobije datum. Već 2014-te kreću izbori za evropski parlament i pitanje šta bi Beograd u takvoj situaciji mogao da očekuje.
XS
SM
MD
LG